Strategija za cjeloživotno učenje za period od 2020. do 2024. godine ima tri strateška cilja koji se odnose na unapređenje razvoja preduzetničke kompetencije na svim nivoima formalnog obrazovanja, unapređenje realizacije preduzetničkog učenja u okviru neformalnog obrazovanja, kao i povećanje efikasnosti funkcionisanja sistema preduzetničkog učenja, rečeno je na okruglom stolu koji je 12.02.2020. održan u Privrednoj komori.
„Definisani strateški cijevi i predložene mjere treba da doprinesu razvoju preduzetničkog duha i preduzetničkih kompetencija u cijelom društvu i na svim nivoima obrazovanja, kako bi preduzetnička znanja, vještine i kreativnost pojedinaca bila usmjerena ka transformaciji ideja u ekonomske aktivnosti i stvaranje vrijednosti održivog individualnog, društvenog i ekonomskog prosperiteta. Smatram da ova strategija daje najznačajnije uporište kada je u pitanju razvoj preduzetničke misli u Crnoj Gori. Praktično od najmlađeg uzrasta pokušava da preduzetništvo, kao nastavni i međunastavni predmet uvede u školstvo i utiče na pozitivnu promjenu i mladih i drugih generacija kada je u pitanju preduzetništvo”, mišljenja je Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije, Radosav Babić.
Poseban fokus u samom dokumentu, kako tvrdi, stavljen je na jačanju uloge i značaju Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje, odnosno na njegovoj institucionalizaciji i nastojanjima u sagledavanju mogućnosti za njegovo prerastanje u Savjet za preduzetničko učenje.
“Ukupan finansijski okvir predložen je na nivou od 908,95 hiljada eura, odnosno 423 hiljade za ovu godinu, a 485 hiljada za 2021. godinu”, precizirao je Babić.
Govoreći o metodološkom pristupu radne grupe on je kazao da su u maju prošle godine pristupili analizi stanja a već u junu izradi pozicionog stanja dokumenta i dodao da je činjenica da su strategiju uskladili ne samo sa najznačajnijim strateškim nacionalnim dokumentima već i sa strateškim dokumentima Evropske unije. Predstavljajući nacrt dokumenta, Babić je kazao da se pri njegovoj izradi vodilo računa o usklađenosti sa ključnim nacionalnim, EU strateškim dokumentima i preporukama koje u sebi prepoznaju politiku razvoja malih i srednjih preduzeća, održivog inkluzivnog razvoja, obrazovanja, zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa i da se dokument bazira na dostignućima iz predhodnog perioda.
„Izrada Strategije je zasnovana na ostvarenim rezultatima iz prethodnog petogodišnjeg perioda i prioritetima za unapređenje onih segmenata formalnog i neformalnog obrazovanja koji treba da doprinesu daljem razvoju preduzetničkih znanja, vještina i kompetencija. Utvrđene su ključne prepreke i izazovi dosadašnjeg razvoja i na tim osnovama formulisani prioriteti daljeg razvoja“, kazao je on.
Kako je dodao, radnu grupu koja je izradila nacrt ovog dokumenta činilo je više od 30 predstavnika državnih institucija, biznis asocijacija, akademske zajednice, NVO sektora i međunarodnih institucija u Crnoj Gori, a poziv za učešće u radu radne grupe bio je otvoren za sve zainteresovane subjekte.
Babić je objasnio da će praćenje sprovođenja Strategije i Akcionog plana vršiti Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa Nacionalnim partnerstvom za preduzetničko učenje na osnovu čijeg će izvještavanja Ministarstvo ekonomije pripremati godišnje izvještaje o realizaciji akcionih planova i podnositi Vladi na usvajanje.
„Uloga ovog tijela prvenstveno bi se ogledala u efektivnijoj i efikasnijoj implementaciji strategije i akcionog plana, promociji značaja preduzetničkog učenja i primjera dobre prakse kao i njegovom unapređenju i većoj zastupljenosti u formalnom, a posebno neformalnom obrazovnom sistemu, podizanju kvaliteta preduzetničkog učenja zasnovanog na iskustvima implementiranih mjera i politika iz ove oblasti“, kazao je on.
Babić je istakao da su nosioci održivog ekonomskog razvoja mikro, mala i srednja preduzeća koja svoju konkurentnost zasnivaju prevashodno na znanju i inovativnosti. Takva orijentacija, kako je naglasio, mora biti podržana kroz stalno usavršavanje i sticanje specifičnih znanja i vještina potencijalnih i postojećih preduzetnika i zaposlenih, generisanih u okviru formalnog i neformalnog obrazovnog sistema na svim nivoima i u skladu sa potrebama tržišta rada.
„U 2019. godini u odnosu na 2018. godinu povećan je broj preduzeća za čak deset odsto, a u odnosu na 2011. godinu koju uzimamo kao referentnu godinu za preko 50 odsto. Mi smo prošle godine podržali preko 300 preduzeća sa dosta skromnim budžetom koji je iznosio 1,6 miliona eura“, istakao je Babić.
On je dodao da su u 2018. godini podržali 103 preduzeća, a u 2017. godini 65 preduzeća tako da raste broj preduzeća koja podržavaju iz godine u godinu.
Direktor sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore Mladen Perazić istakao je da Crna Gora ima jasno usmjerenje ka sveobuhvatnijoj primjeni preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu i to prije svega u smislu motivisanja pojedinaca da budu preduzetniji, inovatniji i prilagodljiviji savremenom poslovnom okruženju, a razvijajući preduzetničke osobine koje su neophodne za savremeno radno mjesto. On je kazao da implementiranjem preduzetničkog učenja u svim vidovima obrazovanja i obuke, kako formalnom, neformalnom i informalnom obliku sve to doprinosi u cilju povećanja preduzetničkog razmišljanja i ponašanja.
“U tom smislu ovom strategijom se nastoji identifikovati način kako upravljati i razvijati obrazovne institucije, kako osavremeniti nastavničku profesiju i proces učenja promovišući preduzetništvo unutar svake komponente sistema učenja gdje to objektivno moguće. Počev od osnovnog obrazovanja do Univerziteta, odnosno obrazovanja odraslih sa jasnom potrebom da se ishodi preduzetničkog učenja nadograde na ranije učene teorije“, kazao je Perazić.
On je dodao da preduzetničke vještine treba da se uče, praktikuju i koriste svaki dan. U svakom segmentu obrazovnog procesa stvarajući jednake šanse kako bi svaka Vlada mogla da realizuje svoje kapacitete u procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije.
Preduzetništvo odnosno posjedovanje sopstvenog biznisa postalo je prihvatljiv ali bukvalno i poželjan izbor karijere, kako za mlade tako i za starije zaposlenike.
„Uspjeh implementacije preduzetničkog učenja jedan je od procesa koji se može uspjeti samo aktivnim djelovanjem svih aktera u društvenom i poslovnom životu Crne Gore“, istakao je Perazić.
On je istakao da multisektorski pristup interakcije preduzetništva zahtijeva integralni pristup ekonomske, socijalne i kulturne politike kao jedne usredsređene uzdružene misije koja stvara konkretne svrsi prilagođene programe podizanja efikasnosti i stavljanja na raspolaganju ekonomiji.
„U ovom procesu razvoja preduzetništva svih ovih godina u Crnoj Gori veoma važnu ulogu imalo je nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje koje pružalo punu podršku promociji preduzetništva u cilju privrednog razvoja“, naglasio je Perazić.
Eksterni konsultant na izradi strategije, Igor Brkanović, kazao je da ta tema nije nova za Crnu Goru, koja je 2008. godine kao lider u regionu krenula da mijenja paradigmu kada je u pitanju razvoj ekenomije koji je zasnovan na novom znanju i viđenju preduzetničkog obrazovanja u sve strukture. Brkanović je naveo da preduzetništvo kao predmet koji je uveden u osnovno i srednje obrazovanje već daje određene kvalitetne rezultate, gdje je Crna Gora napravila ogroman iskorak.
“Što se tiče visokog obrazovanja, tu je više nego očigledno da je neophodno okrenuti se onim fakultetima neekonomske struke koji treba da podstiču razvoj preduzetničkog učenja. Kada je riječ o neformalnom obrazovanju, postojale su ad hoc inicijative, a ne sistemski pristup u trening analizi kako zaposlenih tako i menadžera u malim i srednjim preduzećima”, smatra Brkanović.
On je rekao da ljudi koji rade u ovom poslu imaju fantastičnu komunikaciju, i sve što Crna Gora radi je zasnovano više na kvalitetima i entuzijazmu pojedinaca nego što je to rezultat sistemskog pristupa.
“Formiranjem nacionalnog partnerstva koje treba da se desi kao posljedica unapređenja pravnog okvira i njegova institucionalizacija korak su ka tome da više ništa ne bude zasnovano na ad hoc inicijativi i entuzijazmu pojedinaca, nego da implementacija tog akcionog plana bude rezultat aktivnosti i upravljanja tog nacionalnog partnerstva”, objasnio je Brkanović.
On je naveo da bi rezultat trebalo da bude završetak procesa u izgradnji preduzetničke generacije na nivou individua, a na nivou preduzeća kreiranje razvoja konkurentne i održive ekonomije zasnovane na znanju.
Rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje u Centar za strucno obrazovanje Ljiljana Garić kazala je da Strategija obrazovanja odraslih za period od 2015. do 2025. godine se nigdje ne pominje.
“To je jedan izuzetno dobar i značajan dokument i ako govorimo o cjeloživotnom učenju nikako ne možemo da je zapostavimo. Takođe imamo i plan obrazovanja odraslih koji se na nju oslanja koji je urađen za period od 2019. do 2022. godine. Pravimo i godišnje planove i trudimo se da to bude međusektorski pristup da se što više ljudi uključi, mada imamo probleme jednostavno ljudi nijesu svjesni koliko je važno da pratimo koliko je ljudi uključeno u različite oblike cjeloživotnog učenja“, istakla je Garić.
Ona je rekla da pošto se ovdje radi o cjeloživotnom učenju ali kako mi je najveći fokus u priči ovoj u čitavom tekstu stavljen na formalni sistem obrazovanja jako je dobro ali su se tu promjene već velike desile.
„Ja ih stvarno moram pohvaliti ali ne smijemo zanemariti da je jedan veći dio života ovaj koji je u neformalnom obrazovanju i da imamo zatečeno stanje ljude koji nikada nijesu učili preduzetništvo a moramo im ga dati,“naglasila je Garić.
Dodala je da mi trenutno imamo samo jedan program za sticanje znanja i vještina osnovnih preduzetničkog učenja za obrazovanje odraslih.
Javna rasprava o Nacrtu Strategije za cjeloživotno učenje za period o dove do 2024. godine traje do subote.