Uloga i važnost žene veća je nego ranije ali isto ne važi i za rodnu ravnopravnost, zaključak je sa panel diskusiji koju je na ovu temu organizovao CEDEM. Skup je dio projekta “Inicijativa za osnaživanje žena: edukacijom za rodnu ravnopravnost!” koji realizuje CEDEM u saradnji sa Crnogorskim ženskim lobijem, uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da je u okviru projekta „Inicijativa za osnaživanje žena: edukacijom za rodnu ravnopravnost“ objavljena komparativna analiza „Zastupljenost žena u sektoru bezbjednosti: ključna dostignuća i prepreke“, koja, kako je pojasnila, sadrži preporuke za povećanje zastupljenosti žena na pozicijama na visokom nivou u sektoru bezbjednosti.
„Ova analiza pokazuje da je u periodu od 2013-2019. godine ostvaren napredak u pogledu uvođenja rodne ravnopravnosti u sektor bezbjednosti. Međutim, iako uporedna analiza pokazuje porast zastupljenosti žena u gotovo svim institucijama sektora bezbjednosti, sa druge strane, to nije slučaj na svim pozicijama i po svim linijama rada“, navela je Bešić.
Ona je istakla da je najveći procenat žena i dalje angažovan na poslovima civilnih lica u vojnoj službi i državnih službenica na nižem i srednjem nivou.
„Žene se i dalje suočavaju sa izazovima u pogledu pristupa komandnim i rukovodećim mjestima, te operativni i policijskim poslovima, prije svega zbog teškoća u pogledu usklađivanja profesionalnog i privatnog života“, rekla je Bešić.
Ona je kazala da je CEDEM sproveo istraživanje o socio-ekonomskom položaju žena žrtava nasilja, ocjenjujući da je Crna Gora prepoznala problem nasilja i da se sa njim suočava i obračunava svakodnevno, kroz rad svojih institucija.
„Međutim, i pored toga što postoji sistem za borbu protiv nasilja i što se svaka institucija i svim zaposleni u njoj trude da svoj posao obave valjano i do kraja, čini se da još mnogo toga treba uraditi kako bi se u ovoj, teškoj borbi pobijedilo. Baveći se isključivo djelom koje je nasilnik izvršio, država nepravedno nasilnika stavlja u centar pažnje, dok samu žrtvu ostavlja po strani, bez prijeko potrebne podrške i zaštite, barem tokom onog vremena do isticanja presude, a vrlo često i kasnije, jer su kazne preblage i ne postižu cilj“, istakla je Bešić.
Ona smatra da je neophodno što prije ustanoviti kompletan sistem podrške žrtvama nasilja, oformiti krizni centar i prihvatilišta, raditi na međusobnom povezivanju i saradnji svih institucija, koje učestvuju u borbi protiv nasilja ali i na prevenciji, edukaciji i specijalizaciji.
Bešić je kazala da su u okviru projekta održane četiri javne tribine o rodno zasnovanom nasilju – u Podgorici, Mojkovcu, Kolašinu i Bijelom Polju, kao i da je organizovana škola Rod i bezbjednost u trajanju od jednog mjeseca.
“U upravi policije imamo zaposlenih samo 11 posto žena’’, kazala je koordinatorka za rodnu ravnopravnost u Upravi policije Biljana Dulović. Ona je istakla da su razlozi zašto u sektoru bezbjednosti ima tako malo žena predrasude, odnosno shvatanja da su to poslovi za koje je potrebna izuzetna fizička spremnost odnosno snaga. Dulović je istakla da žena na rukovodećim pozicijama gotovo i da nema.
“Kada krenu praktično da rade najveći broj žena se opredljeljuje i traži da rade administrativne poslove. Ukoliko žena ne obavlja policijske poslove, ne možemo od nje očekivati da bude na rukovodećim pozicijama”, smatra ona.
Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović tvrdi da žene jesu u Crnoj Gori diskriminisane, pogotovo kada govorimo o tržištu rada i o drugim segmentima društvenog javnog života, a posebno je karakterističan sektor bezbjednosti.
“Postoji veliki nesklad između društvene uloge i stvarnog društvenog položaja žene. Iako žene bilježe velike uspjehe poslednjih godina, u pogledu školovanja i zapošljavanja, ali i sposobnosti da postignu velike rezultate na poslu, mislim da i dalje ostaju nedovoljno zastupljene u društvenom životu”, kazala je Đukanović.
Koordinatorka Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević istakla je da su još 2006. godine počeli sa aktivnostima na polju rodne ravnopravnosti.
“Ono što je bitno ne samo u sektoru bezbjednosti, već u svim drugim poljima u kojma žene žele da usmjere svoj položaj, je da treba prije svega povećati samu svijest žena’’, kazala je Raičević.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da se uloga žene promijenila.
“Od žene se očekuje daleko više, očekuje se da pored tog dijela koji je tradicionalan ukorinjen u ulozi majke u Crnoj Gori, ona bude i ekonomski činilac kojim će podznažiti i ekonomski položaj svoje porodice’’, kazao je Bjeković.
U Crnogorskom pravosuđu žene zauzimaju veći dio zaposlenih, istakao je sudija Osnovnog suda Rade Ćetković.
“Početna stepenica što želimo svi da postignemo to je jedno društvo bez nasilje u kojem se apsolutno poštuju sva ljudska prava i slobode. Crnogorsko sudstvo je samo jedan od segmenata u borbi protiv ovog fenomena, ono samo za sebe ne može odgovoriti na sve probleme, niti može uticati na sam uzrok ovog problema, ne može pružiti trajnu zaštitu svim žrtvama u smislu da će se rodno zasnovana nasilje onkončati’’, kazao je Ćetković.
Da je žena ona koja sve mora da trpi i da ćuti prepoznaju i u Centru za socijalni rad.
“Oslanjajući se samo na jedan segment odnosno na Centar za socijalni rad nećemo tako brzo izaći iz onog što je trenutno situacija i trenutno stanje”, kazala je Katarina Bijelić iz Centra za socijalni rad. Ona je navela da su u njenoj matičnoj kući na rukovodećim mjestima žene i to je ono što ohrabruje.
‘’Crnogorskom društvu je neophodno da se kaže istina, kakve vrste nasilja ima u Crnoj Gori, nešto što se skrivalo godinama, što žene neće da pričaju to je incest, to su silovanja, čak žene koje dođu da pričaju kakve vrste nasilja proživljavaju one će da preskoče ono što je njima uništilo život’’, istakla je Ljiljana Raičević osnivač Sigurne ženske kuće u Podgorici, dodajući da nam treba jedna jaka volja i želja i treba nam rukovodstvo Crne Gore koje ima empatiju i ima dovoljno hrabrosti da kažu, da se u Crnoj Gori dešavaju svakodnevno zločini nad ženama, i neravnopravnost.