ruka koja drži zemljinu kuglu

Suočavanje sa klimatskim promjenama kroz obrazovanje

Po mišljenju US agenciije za zaštitu životne sredine, klimatske promjene su postale dio naše svakodevnice.
To je svakako posljedica ljudske djelatnosti od sredine 20. vijeka i industrijske revolucije koja se odvijala neviđenom brzinom kroz decenije.
Vjekovima, atmosferski ugljen dioksid nikada nije dostigao današnje nivoe opasnosti za život.
Globalnim porast temperature, zagrijavanje okeana, glacijalno povlačenje, smanjenje sniježnog pokrivača, topljenje leda na Artiku, sve su iovo dokaz brze promjene klime.

Postavlja se pitanje, možemo li riješiti ovaj problem sa obrazovanjem?
Razlog zbog kojeg treba posvetiti pažnju potrebi obrazovanja i mogućnostima koje ona pruža ne mogu se svesti samo na jednu.
Za početak rješavanje klimatskih promjena kroz obrazovanje zahtijevaće djelovanje na svim nivoima društva, počevši od samih pojedinaca i prelaska na manja i veća preduzeća,organizacije, institucije, nacionalne vlade i nadamo se da će dovesti do praktične promjene u radu međunarodnih tijela.
Klimatskim promjenama se ne mogu baviti i na njih djelovati pojedinci sa privilegovanim pristupom informacijama.
Umjesto toga prenos informacija je neophodan i intelektualno i afektivno do donosioca odluka na svim mogućim nivoima.
Drugo sprovođenje pitanja u okviru obrazovanja je potrebno jer kada je u pitanju klima i klimatske promjene, učiti iz iskustva je prekasno.
U kontekstu Evropske unije možemo posmatrati Evropsku komisiju koja je preduzela potrebne korake.
EU se bavi uticajem ekoloških promjena kroz različite politike “Evropski zeleni dijalog” kod kuće i u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima.
U inostranstvu podržavaju borbu protiv klimatskih promjena i promovišu program razmjene mladih i trening kurseve koje služe boljem razumijevanju akcija koje mi kao mladi možemo da preduzmemo.

Obrazovanje je jedini sektor sposoban da omogući društvu da ima koristi od nauke o klimatskim promjenama prenošenjem naučnog znanja kroz društvene sektore.
Važnost koje obrazovanje ima u različitim procesima može ubrzati društvene promjene i ublažavanje klimatskih promjena.
Što je efikasnije obrazovanje, to dovodi do rasta broja informisanih i angažovanih građana, izgradnje društvene volje ili čak pritiska da se oblikuje politika a često i stvaranja radne snage za ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika.

Kašnjenje između odluka koje izazivaju klimatske promjene i njihovog punog društvenog uticaja moglo bi da varira od decenije do milenijuma.
Naknadno učenje iz obrazovanja a ne iskustvo je od vitalnog značaja da bi se ti uticaji izbjegli.

Svaki pojedinac može dati svoj dopinos, ali mnogo veća moć i mogućnost za djelovanjem se nalazi u rukama onih koji se nazivaju, donosiocima odluka.