EU info centar i crnogorska kinoteka povodom “Dana evropskog filma” organizovali su četvrtog jula 2018. godine razgovor o stvaralaštvu Živka Nikolića pod nazivom “Ljepota filma”.
Dani evropskog filma počinju petog jula i trajaće do 13. jula. U bioskopu Cineplexx CG biće prikazano 16 filmova, a ulaz je besplatan. Smotru filmova otvoriće djelo crnogorskog reditelja Živka Nikolića “Ljepota poroka” iz 1986. godine.
O stvaralaštvu autora ovog bezvremenog ali i neshvaćenog ostvarenja govorile su kolege i saradnici Branko Baletić, reditelj, Boro Stjepanović, glumac i Andro Martinović, direktor crnogorske kinoteke.
Kao uvod u ovu priču riječ je imao Andro Martinović koji je iskazao stav da je film “Ljepota poroka” film koji ima izuzetnu popularnost i da je restaurisan u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu.
„O Živku se kako to biva sa vremenom stvara jedna mistifikacija, tako da je sad došao u situaciju jednog čudaka i umjetnika koji je stvarao nekim svojim čudesnim talentom te filomove, zapravo je bio čovjek koji je veoma promišljao o filmu i bio i te kako svjestan svojih poetčkih principa“,rekao je Andro Martinović.
Osvrt na stvaralaštvo i rad sa Živkom Nikolićem načinio je glumac Boro Stjepanović započevši svoj govor riječima:
„Zavist treba zaslužiti, a on je to zaslužio.“
U svom obraćanju prisutnima ovaj majstor glume prisutnima je pokušao objasniti koliko je Nikolić zapravo bio neshvaćen kao umjetnik u svom izražaju, u kojoj mjeri i kako se služio blago humornom ironijom. Iako u svom govoru Boro Stjepanović kaže da humor predstavlja sukob fakta i pretpostavke, smatra da se niko nije umio služiti humorom sa primjesom dobrote kao što je to činio Živko Nikolić.
Kratko se u svom izlaganju osvrnuo i na svoju saradnju na filmovima sa ovim rediteljem i istakao kako je danas izuzetno popularan kasting za dobijanje uloga i da je Živko bio neko kome to nije bilo potrebno na taj način na koji se to danas radi.
“Došao sam i Živko je samo rekao obucite ga. I to je bilo to. Imao je dar i znanje da prepozna da li je neko za ulogu ili ne”.
Nakon majstorskih priča ovog glumca prisutni su imali priliku da čuju i osvrt na Nikolićeva djela od reditelja Branka Baletića.
“On je bježao nekoliko decenija društvu u kojem je boravio”, počeo je svoje izlaganje Baletić.
On je istakao da je Nikolića prvo otkrila publika ali zapravo samo djelić jer kako se saglasio sa ostalim govornicima, Nikolićeva djela su još uvijek neshvaćena, zapravo svi pronalaze samo fragmente koji njima odgovaraju i izvlače iz konteksta ne posmatrajući cjelinu na onaj način na koji je Nikolić predstavio.
“Nikolića ne posmatram kao reditelja, već kao umjetnika”, dodao je Baletić.
Priče i anegdote o ovom kako kažu govornici stidljivog i dobrog umjetnika samo su se nizale, pa su svi prisutni kroz radoznalost i smijeh imali utisak da su na prijateljskoj kafi, i da su došli da odaju počast ovom velikanu naše kinematografije.
