Strah je negativan osjećaj koji čovjek doživljava kada vidiopasnost, bila ona stvarna ili nerealna. On je sastavni dio normalno grazvoja i javlja se u mnogo brojnim životnim situacijama kao adekvatan odgovor na te izvršene radnje. Mi stvaramo svoje strahove i namećemo ih nama samima bez potrebe. Stvaramo nesigurnost i nemir jer nas često oni sputavaju u onome što planiramo da uradimo.
Normalno je da želite izbjeći stvari kojih se bojite. Samo izbjegavanje vas može spriječiti da naučite i riješite problem, i spoznate da stvari ili ljudi kojih se plašite, nisu toliko opasni kao što mislite. Proces suočavanja sa strahovima se zove izlaganje. Izlaganje podrazumijeva postepeno, i više puta ulaženja u situacije koje vas plaše, sve dok se ne budete osjećali manje anksiozno. Izlaganje nije opasno i neće učiniti strah gorim, a posle nekog vremena, vaša anksioznost će drastično opasti. Postoji samo jedan strah, a on se manifestuje na mnogo načina, ima hiljadu jednu manifestaciju, ali u suštini, strah je jedan, a to je: “duboko unutra, možda ne postojim”. I na neki način, tačno je da vas nema. Ne vjerujete u sebe i izlažete se problemima koje sami stvarate i od kojih pokušavate da pobjegnete ali uvijek ostaju neriješena stavka i sjena koja vam uništava život.
Ono što je preduslov za svaku aktivnost u našem tijelu je da imamo dovoljno energije. Zato naše tijelo oslobađa šećer iz telesnih magacina u krvotok, jer je on jedan od glavnih energetskih sastojaka u organizmu. Takođe, za pojačane zahtjeve tijela u slučaju borbe ili bjekstva iz opasnosti, potrebna je veća količina kiseonika, te počinjemo ubrzano da dišemo. Ubrzava nam se i rad srca i raste na kratko vrijeme i krvni pritisak, a sve u cilju da se krv sa neophodnim materijama dopremi u što većoj količini do onih djelova tijela koji su nam tada neophodni. U izuzetnim slučajevima strahovi postaju tako jaki, da preuzimaju kontrolu nad vašim životom. Utiču na vašu sposobnost da jedete, spavate, putujete i jednostavno uživate u životu. Intenzitet straha zavisi od osobe do osobe. Samo suočavanje sa uzrokom vašeg straha, može biti prvi korak ka njegovom prevazilaženju.
Strahovi i anksioznost doprinose tome da vaše tijelo reaguje na različite načine a simptomi su ubrzan rad srca, slabost mišića , vrtoglavoca, znojenje…
Dugotrajni strah može proizvesti ove ili slične simptome koji dovode do problema sa spavanjem, nervoze,stalnih glavobolja,a može značajno uticati i na razvoj vašeg samouzdanja…
Suočavanje sa strahom se obavlja na sljedeći način:
- Promjena stava prema strahu
Strah je neprijatan ali se može podnijeti.On sam po sebi ne dovodi do bolesti i jedino se može prevazići suočavanjem i izlaganjem, a nikada izbjegavanjem i potiskivanjem. Strah nije izraz slabosti, a suočavanje jeodraz hrabrosti i dio ljudske prirode.
2. Bitno je spoznati koji je uzrok straha
To znači da se mi najčešće plašimo ideja u koje verujemo a ne neposredne realnosti koja nas okružuje. Kada jednom otkrijemo i izgovorimo te ideje onda smo u stanju da na njih utičemo, korigujemo i osmišljavamo ponovo… Nikada se ne bojimo situacija i šta one zapravo nose sasobom. Mi se bojimo predrasuda i značenja koja pridajemo istima.
3. Igre sa strahom
Podrazumijevaju izlaganje situacijama u kojima je strah prisutan, dopuštanje da se strah pojavi i ostajanje u situaciji dok strah ne prođe. Na taj način dokazujemo sebi da strah sam posebinijeopasanako se suočimosaistim, da gamožemopodnijeti i da to ako se plašimo ne značinužno i da je sama situacija opasna. Moramo se nekada opustiti i dozvoliti strahu da na muđe pod kožu, a zatim mu se natajnačinosvetiti i izbacitigazavijekizživotajer je on glavnikrivaczanesigurnost i nestabilnostkrozživot.
4. Vježbajte
Važno je da redovno vježbate i u mentalnom i fizičkom smislu. Neki koraci mogu praktikovati svakodnevan rad (npr. vožnja bicikla, šetnja, trčanje) jer se time oslobađa negativna energija, dok drugi koraci mogu da se naprave jednom u neko vrijeme (npr. prezentacija pred velikom grupom ili bilo kakav javni nastup). Ne zaboravite da zapamtite napredak koje ste napravili!
5. Nagradite sebe
Nije lako se suočiti sa strahovima. Nagradite sebe kad to učinite! Dobro je pohvaliti sebe i koristiti specifične povratne informacije kao motivaciju za postizanje cilja kaonpr. kupovina posebnog poklona sebi ili učestvovanje u zabavnoj aktivnosti (odlazak u bioskop, ručak ili večeru) posle postignutog cilja. Samopoštovanje će vam omogućiti bolji odnos sa samim sobom a I saproblemimasakojima se suočavate zbog čega je I bitno da manje kritikujete sebe I posvetite se što boljoj izgradnji ličnostii unaprijeđenju stavova!