Definicije i realnosti omladinske politike se razlikuju po zemljama, u okviru samih zemalja, kao i u različitim vremenima. Kroz ovaj članak upoznaćete se sa pojmom i značenjem omladinskih politika.
Omladinska politika je strategija koju sprovode nadležni državni organi kako bi mladim osobama osigurali mogućnosti i iskustva koja podržavaju njihovu uspješnu integraciju u društvo i omogućavaju im da budu aktivni i odgovorni članovi društava u kojima žive, kao i da budu agenti promjene.
Šta omladinska politika može da učini za mlade osobe? U principu, omladinska politika se odnosi na razičite i međusobno povezane dimenzije u životima mladih osoba: dobrobit, učenje, demokratsko učešće i inkluziju.
Omladinska politika može mladim ljudima ponuditi mogućnosti da razvijaju svoja znanja, vještine i stavove koji su im potrebni da pronađu svoje mjesto u društvu, da budu samostalni, da imaju ulogu u civilnom društvu i na tržištu rada. Sa svoje strane, mladi mogu doživljavati odredbe omladinske politike kao smislene aktivnosti praktikovane u slobodno vrijeme povezane sa pozitivnim vrijednostima (solidarnost, kohezija grupe, itd.), ili kao aktivnosti na unapređenju zdravlja, programe za preduzetništvo ili pristup pravosuđu po mjeri mladih, itd.
U svakom slučaju, omladinska politika može da stvori mogućnosti da mlade osobe pronađu „dom“ u okviru zajednice vrijednosti. Na taj način, ona doprinosi društvenoj koheziji i razvoju demokratskih društava.
„Omladinska politika” se može doživljavati i kao obuhvat svih domena praktične politike koji se tiču mladih osoba, npr. socijalna zaštita, zdravlje, stanovanje, zaposlenje/preduzetništvo, formalno obrazovanje i tako dalje, kao i sagledavanje transverzalnih pitanja kao što su socijalna inkluzija, aktivno učešće mladih, rodna ravnopravnost, itd.
Omladinska politika se takođe može razumjeti kao usmjerena konkretno na mlade osobe, npr. kroz programe za aktivnosti u slobodno vrijeme, mobilnost, volontiranje, programe omladinskog rada, informisanje mladih i platforme za aktivno učešće mladih i njihovo uključivanje u donošenje odluka. U ovom slučaju, omladinska politika vjerovatno koordinira sa drugim domenima praktične politike koji se odnose na mlade osobe.
Ovo je pozitivno gledanje na omladinsku politiku. Međutim, ona takođe sa sobom nosi i propise, nadzor, prinudu, disciplinu, a ponekad i kažnjavanje.
Nametnuta aktivnost u zamenu za prihod koja se nudi nezaposlenim mladim osobama, ili krivične mjere pritvora mladim prestupnicima su primjeri negativnih omladinskih politika.
Omladinska politika može obuhvatiti mjere ili programe za sve mlade osobe, isto kao što može obuhvatati i mjere za konkretne grupe mladih, kao što su ekonomski ranjivi ili mladi koji žive u seoskim područjima.