Predstavnik NVO ,,Mladinfo Montenegro” prisustvovao je konferenciji “Uloga religije u društvima Zapadnog Balkana”,koja je održana u Tirani, Albanija, 11. i 12. juna 2019. godine. Regionalna konferencija koju su organizovali Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Albanije, Centar za društvena istraživanja “Analitika” iz Bosne i Hercegovine, Beogradska otvorena škola iz Srbije i Institut za društvene i humanističke nauke Skoplje (ISSHS) iz Republike Sjeverne Makedonije.
Cilj konferencije je bio istražiti izazove i mogućnosti kada je u pitanju uloga religije u društvima Zapadnog Balkana, te doprinijeti jačanju društvenih mehanizama i politika kako bi se na što bolji način odgovorilo budućim izazovima u ovom domenu. Pored toga, konferencija je pružila priliku da se prezentiraju rezultati istraživanja koje je provedeno u zemljama Zapadnog Balkana, a koje se bavilo ulogom religije u društvu. Konferencija je okupila lidere vjerskih zajednica, predstavnike akademske zajednice i medija, vladine zvaničnike i predstavnike civilnog društva sa Zapadnog Balkana, ali i otvorila i širu raspravu među njima o potencijalu za jačanje uloge religije u ovim društvima. U svijetlu opštih izazova sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana, kao što su nizak ekonomski razvoj, spora tranzicija i problemi sa vladavinom prava, učesnici su poseban naglasak stavili na implikacije i doprinos religije ovim pitanjima. Konferencija je organizovana uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Holandije i uz učešće predsjednika Republike Albanije, njegove ekselencije Ilira Mete.
Arhiepiskop Anastasios je pozdravio učesnike i naglasio fundamentalnu ulogu religije u formiranju kulture, samosvijesti i nacionalnog identiteta na Zapadnom Balkanu. Prema arhiepiskopu Anastasiosu, vjerska raznolikost i miran život vjerskih zajednica bili su otežani nereligijskim (npr., nacionalističkim, političkim) i religijskim faktorima (npr., radikalnim fundamentalizmom). Međutim, neophodno je da se vjerske zajednice u regiji upoznaju sa pozitivnim aspektima vjerskih zajednica u susjedstvu i nauče kako da poštuju te vjerske zajednice i sarađuju sa njima.
Bujar Spahiu, lider muslimanske zajednice u Albaniji, rekao je da je važna uloga koja muslimanska zajednica imala u procesu izgradnje nacije u Albaniji, sa obzirom na to da su bili ključni u pružanju podrške događajima kao što je Prizrenska liga, nezavisnost Albanije i drugi. On je naglasio da su vjerske vođe u Albaniji ponosne na svoje nasljeđe i da se osjećaju odgovornim za njegovo očuvanje za buduće generacije. Od svog uspostavljanja, muslimanska zajednica je promovirala vrijednosti kao što su moral, gostoprimstvo, velikodušnost i miran suživot između vjerskih i etničkih grupa u zemlji. Danas muslimanska zajednica u Albaniji igra važnu ulogu u obrazovanju mladih kroz škole koje je sama zajednica osnovala. Gospodin Spahiu se osvrnuo na važnost Međureligijskog vijeća Albanije kao institucije koja omogućava vjerskim zajednicama da izraze svoja mišljenja, ideje i doprinesu albanskom društvu u cjelini.
Nadbiskup Tiranë – Durrës George A. Frendo pozdravio je učesnike konferencije i istakao da je mir odlika svake religije.
,,Međutim, mir se ne postiže sam po sebi, već se mora vremenom izgraditi uz stalno zalaganje. Stoga bi vjerski lideri trebali promovirati miran suživot i međureligijsku harmoniju, kao i obrazovanje za mir’’, rekao je Frendo.
Nadbiskup Frendo je podsjetio učesnike na važnost ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, kao i na odgovornost civilnih vlasti da osiguraju ravnopravnost vjerskih zajednica i spriječe diskriminaciju među njima. Nadbiskup Frendo je naglasio potrebu izražavanja solidarnosti prema drugim vjerskim zajednicama u vrijeme izazova sa kojima se suočavaju.
Poglavar Edmond Brahimaj je naglasio da Zapadni Balkan predstavlja raznolik religijski mozaik koji je rezultat istorijskih događaja, miješanja kultura i tradicija. On je ukazao na to kako su različite kulturne grupe međusobno razmjenjivale elemente svojih kultura u procesu formiranja država i kako je religija imala značajan doprinos u procesu oblikovanja identiteta na Zapadnom Balkanu. Brahimaj takođe je upoznao učesnike sa istorijom i značajem bektašijske zajednice na Zapadnom Balkanu i pozvao prisutne da upoznaju druge vjerske zajednice pored vlastitih. Pored toga, poglavar Brahimaj pozvao je lidere vjerskih zajednica da se ujedine protiv politizacije religije u regiji.
Glavni rabin jevrejske zajednice u Beogradu, Isak Asiel, govorio je o religiji u tranzicijskim društvima Zapadnog Balkana. Isak Asiel pričao je o društvu u tranziciji, koristeći se analogijom pustinje u Bibliji. Kao i u Bibliji, gdje su ljudi napuštali pustinju i dugo vremena putovali u obećanu zemlju, ljudi u tranzicijskim društvima proveli su mnogo vremena u tranziciji, od nazadnog društva do društva sa boljim uvjetima za život. Rabin Asiel je pojasnio kako vjerske vođe i zajednice mogu doprinijeti društvu i na širem planu, navodeći primjer bivšeg beogradskog muftije Muhameda Jusufspahića, koji je postao ambasador Srbije u Saudijskoj Arabiji.
Panelisti u okviru ove sesije bili su Leonie Vrugtman iz IDM-a, koja je predstavila rezultate istraživanja o ulozi religije na Zapadnom Balkanu, i Ylli H. Doçi, predsjednik Evangelističkog saveza Albanije, koji je predstavio ulogu Međureligijskog vijeća u Albaniji. Važnost vjerskih vođa i religije na Zapadnom Balkanu potvrđena je u nalazima istraživanja koje je predstavila Leonie Vrugtman. Ovo istraživanje je sprovedeno među političkom, ekonomskom i kulturnom elitom Zapadnog Balkana, pokazalo je da za većinu ispitanika u regiji, religija igra značajnu ulogu u svakodnevnom životu.
Otac Photius, opat manastira Berovo – Pravoslavne crkve Sjeverne Makedonije, govorio je o religiji i demokratiji u Sjevernoj Makedoniji, kao i o načinu na koji se vjerski lideri u cijeloj regiji trude da pronađu svoju ulogu u demokratskom društvu.
,,Postizanje harmonije između različitih vjerskih zajednica odgovornost svih vjerskih zajednica. U Sjevernoj Makedoniji, vjerske zajednice nisu bile u mogućnosti da uspostave dobru komunikaciju i odnose sa državom, kao i sa drugim vjerskim zajednicama, ali se to promijenilo tokom godina. Danas su uspostavljeni komunikacija i bolji odnosi, ali se vjerske zajednice suočavaju sa novim izazovima jer postoji negativna percepcija o odnosu religije i politike’’, rekao je otac Photius.
Marko Veković, docent u oblasti religije i politike na Univerzitetu u Beogradu, predstavio je svoj rad o demokratiji i odnosu između crkve i države u Srbiji i Crnoj Gori. Veković je objasnio kako se političke nauke rijetko bave i analiziraju ulogu religije u politici, zbog čega postoji malo literature o tom pitanju. Postavljajući pitanje o tome da li vjerske zajednice ometaju ili obogaćuju demokratiju, Veković je objasnio vrste odnosa između države i vjerskih zajednica s kojima se možemo susresti. U svom radu on istražuje razvoj “dvostruke tolerancije” u Srbiji i Crnoj Gori.
,,Koncept dvostruke tolerancije upućuje na to da se odnosi crkve i države u demokratskom društvu trebaju temeljiti na uzajamnoj autonomiji, u kojoj se država ne bi trebala miješati u pitanja vjerskih zajednica i obratno. Veković tvrdi da i Srbija i Crna Gora imaju bliske odnose sa dominantnim vjerskim zajednicama kako bi ostvarili svoje uske političke interese’’, rekao je Veković.
Mladen Mrdalj, direktor Međunarodnog centra za proučavanje upravljanja iz Beograda, govorio je o tome kako bi vjerske zajednice trebale biti puno angažiranije u društvu i prilagoditi se potrebama savremenog doba.
,,Vjerske zajednice trebaju pronaći način da funkcioniraju u liberalnoj demokratiji i doprinesu vrijednostima takvog društva. Sloboda govora je test tolerancije za vjerske zajednice jer pokazuje kako one tretiraju kritike i otvorenu raspravu’’, kazao je Mrdalj.
Reguliranje odnosa između države i vjerskih zajednica ostaje otvoreno pitanje i izazov u mnogim zemljama Zapadnog Balkana, što je i zaključak druge sesije konferencije.
Valon Dasharami, glavni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Republike Crne Gore, govorio je o novom prijedlogu zakona o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, koji je Vlada podnijela Venecijanskoj komisiji tražeći mišljenje o tom zakonskom tekstu. Izražena je ozbiljna zabrinutost u pogledu tumačenja imovinskih prava vjerskih zajednica u Crnoj Gori, o kojima je gospodin Dasharami govorio u svom izlaganju. Neki od učesnika su postavili pitanje generalnog nezadovoljstva vjerskih zajednica u Crnoj Gori u pogledu sadržaja zakona. Naprimjer, kao što je to naglašeno u prethodnoj sesiji, zakonom je propisano da sjedište vjerske zajednice koja želi da bude priznata mora biti u Crnoj Gori.
,,Uspostavljen dijalog kako bi se postigao konsenzus o spornim pitanjima. Osim toga, nakon što komentari koje je pripremila Venecijanska komisija u vezi s prijedlogom budu dostavljeni, Vlada će ih uzeti u obzir kako bi osigurala zaštitu i predstavljanje svih interesa i prava u budućem pravnom okviru’’, rekao je Dasharami.
Ova konferencija je okupila različite aktere zainteresirane za pitanje uloge religije na Zapadnom Balkanu, što je rezultiralo plodotvornim diskusijama o uticaju religije u različitim segmentima društva. Učesnici konferencije imali su priliku čuti različita mišljenja, kao i iznijeti svoje viđenje uloge religije iz perspektive vjerskih zajednica, vladinih dužnosnika, civilnog društva i akademske zajednice.
Religija ima umjeren uticaj u većini društava Zapadnog Balkana, ali vjerske vođe trebaju zauzeti aktivniju ulogu kako bi mogli doprinijeti u različitim sferama života u savremenim društvima. Takođe, vjerski su se čelnici složili sa tim da međuvjerske institucije imaju potencijal za uspostavljanje dijaloga i doprinos suživotu, ali da se taj potencijal nije na pravi način iskoristio u većini zemalja regije.
Sesiju je zatvorio zaključak učesnika prema kojem je saradnja između vjerskih zajednica i civilnog društva veoma važna za jačanje aktivnosti izgradnje mira i dugoročan i miran suživot različitih vjerskih zajednica na Zapadnom Balkanu. Osim toga, učesnici su zaključili da je važno uključiti različite aktere u zakonodavne procese koji imaju za cilj reguliranje vjerskih sloboda ili funkcioniranja vjerskih zajednica, a kako bi se osigurali odgovarajući mehanizmi zaštite svih relevantnih interesa.
Na kraju, panelisti i ostali učesnici konferencije složili su se sa ispitanicima istraživanja obavljenog u okviru ovog projekta u stavu da vjerske zajednice i njihove vođe imaju važnu ulogu u društvima Zapadnog Balkana. Sa obzirom na njihov uticaj, vjerske vođe imaju veliku priliku da osiguraju nadgradnju pozitivnih međureligijskih odnosa i promiču međuvjerski dijalog između svih generacija, a posebno mladih. Kako bi se razvio dijalog među vjerskim zajednicama, sa vladama, civilnim društvom i akademskom zajednicom, potrebno je iskoristiti prednosti i prilike koje pružaju konferencije i skupovi slični ovom.
