Nacionalna konferencija za predstavljanje godišnjeg izvještaja o borbi protiv korupcije na lokalnom nivou, održana je 28. septembra 2018. godine. Konferenciju su organizovali partneri na projektu“Smjestimo korupciju u muzej”, CGO i CEMI. Saradnici na ovom projektu su i NVO Bonum Pljevlja, NVO UL-info iz Ulcinja i NVO Zadruga iz Petrovca, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Agencijom za sprečavanje korupcije, a finansira ga Evropska unija.
Predstavnica NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovala je ovoj konferenciji.
Sam događaj odvijao se u dvije etape, i sastojao se iz dva panela.
U prvom panelu učešće su uzeli Suzana Pribilović, ministarka javne uprave, u Vladi Crne Gore, Hermann Spitz, šef Odjeljenja za saradnju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica, CGO i Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja.
Korupcija je društveni problem koji postoji od davnina i koji društvo izjeda iznutra na različitim nivoima.
Integritet lokalnih službenika i namještenika i borba protiv korupcije na lokalnom nivou, ključne su odrednice novog pristupa u funkcionisanju jedinica lokalne samouprave, a donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi naglašavaju se i ističu društvene vrijednosti poput etičnosti i odgovornosti.
„Takođe, u našim lokalnim samoupravama, pored pravnih, utvrđena su i etička pravila i standardi ponašanja koja važe za sve nosioce javnih funkcija i zaposlene na lokalnom nivou“, rekla je Pribilović.
„Odredbe kojim se regulišu statusna pitanja lokalnih službenika, upravljanje ljudskim resursima, obuka lokalnih službenika, jačanja transparentnosti rada, zapošljavanja, nadzora nad radom organa lokalne samouprave su u direktnoj funkciji jačanja integriteta i uspješne borbe protiv korupcije, odnosno temelj prevencije korupcije na lokalnom nivou“, dodala je Pribilović.
Po njenim riječima ovo je borba u koju se moraju uključiti svi državni organi, zainteresovane organizacije, privredni subjekti, nevladine organizacije, građani i mediji.
Hermann Spitz u svom obraćanju na ovoj konferenciji rekao je da je Crna Gora ostvarila određeni napredak u borbi protiv korupcije, kao i da je lokalna samouprava ona koja je zapravo najbliža građanima.
„Javna odgovornost donosioca odluka u lokalnim samoupravama jeste preduslov za efikasnu borbu protiv korupcije“, rekao je Spitz.
Podsjetio je da prevencija korupcije ima prednosti, jer doprinosi rastu prihoda opštine, većim mogućnostima za razvoj lokalnih zajednica, omogućava da građane stavi u centar pažnje lokalnih organa i utiče na povjerenje javnosti. Ovo je model po kome lokalne zajednice u EU funkcionišu i da bi Crna Gora kao buduća članica trebala da stremi ka tome.
Iz Centra za građansko obrazovanje poručeno je da su posledice korupcije na društvo u cjelini višestruke i složene, i na nacionalnom i na lokalnom nivou.
„One su posebno vidljive i direktno utiču na život građana i građanki u njihovim zajednicama i kao takve imaju najštetnije posljedice. Kako bi se lokalne zajednice efikasnije suprostavile korupciji potrebno je, prije svega, realno sagledati uslove i uzroke koji podstiču njeno nastajanje, funkcionisanje i razvijanje i jasno mapirati oblasti koje su najpodložnije korupciji“, rekla je Daliborka Uljarević, CGO.
Kako ne postoji sveobuhvatna analiza stanja od strane institucija kad je u pitanju korupcija, ne mogu se ni vidjeti mjerljivi rezultati. Uljarević je napomenula i da postojeći mehanizmi ne funkcionišu, jer ne proizilaze iz strateškog pristupa u rješavanju problema.
„Građani dominantno prepoznaju nekažnjivost korupcije odnosno nefunkcionalan sistem procesuiranja identifikovanih slučajeva korupcije, kao razlog za nizak stepen aktivizma u pravcu borbe protiv korupcije, na što ukazuje naše istraživanja javnog mnjenja od prošle godine, koje je uradio IPSOS Strategic marketing“, navela je Uljarević.
U prošloj godini opštinama nije prijavljen nijedan slučaj korupcije od strane građana, što se smatra zabrinjavajućim.
Uljarević je istakla da problem korupcije na lokalnom nivou neće nestati sam od sebe,
„neće nestati bez bolnih rezova i efektivnih procesa pred nadležnim organima, a to zahtijeva i jasno izraženu političku volju da se ovoj pojavi stane na kraj“.
U drugom dijelu događaja, odnosno drugom panelu govornici su bili Mladen Tomović, v.d. pomoćnik direktora Agencije za sprečavanje korupcije, Ana Nenezić, koordinatorka programa, CGO i Bojan Božović, direktor Pravnog odjeljenja, CeMI.
Na drugom panelu bilo je riječi o analizi efikasnosti antikorupcijskih politika na lokalnom nivou.
Po riječima Nenezić, u Crnoj Gori se u prethodnoj godini nije uradilo mnogo po pitanju borbe protiv korupcije na lokalnom nivou, a svega 23 crnogorske opštine su usvojile lokalni akcioni plan za borbu protiv korupcije po novom modelu..
“Moramo vrlo jasno postaviti sistem i imati jasno definisane procedure kako građani, ukoliko dođu u svoju Opštinu, mogu prijaviti slučajeve korupcije. Negativni primjer je Glavni grad Podgorica. Istraživač je bio ismijan kada se pojavio na vratima Glavnog rada i rečeno mu je da tu nema nikakvih slučajeva korupcije i da se treba obratiti ASK-u“, rekla je Nenezić.
„Svi mi, kao građani, imamo mogućnost da pokrenemo postupke protiv, po našem mišljenju, odgovornih lica za vršenje koruptivnih krivičnih djela. I ta edukacija, podsjećanje, svijest da svako od nas može da prijavi određeno koruptivno krivično djelo je jako važna“, kazao je Bojan Božović, iz CeMI-ja.
Dodao je i da je veoma važna obaveza svake državne institucije da nadležnom državnom tužilaštvu prijavi svako koruptivno krivično djelo.
„Moramo osnažiti i zakonsku obavezu, nadležnih državnih institucija da prijavljuju ovakva koruptivna krivična djela, da ne bude odgovornost samo na ASK-u, već i na drugim državnim institucijama koje znaju da se određena krivična djela vrše i da budu svjesni da je to njihov posao, iako ne pripada njihovoj primarnoj nadležnosti“, objasnio je Božović.
Kada je riječ o lokalnom nivou realizovano je 57 odsto mjera, 22 odsto djelimično, 14 odsto je ostalo kao neocijenjeno, dok je oko šest odsto mjera nerealizovano, rekao je na ovoj konferenciji Mladen Tomović, iz ASK-a.
U prošloj godini, kako je naveo, od ukupno 69 prijava, uključujući 27 postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti, 41 postupak se odnosio na lokalni nivo, od čega je, kako je dodao, jedna prijava proslijeđena nadležnom tužilaštvu, tri drugim organima, a za dvije su utvrđene nepravilnosti i postupak je u toku.
„Agencija je, u 18 slučajeva, utvrdila nepravilnosti, dok u 19 slučajeva nepravilnosti nije bilo“, naveo je Tomović.
On je rekao da je Agencija do prvog septembra ove godine primila 75 prijava, da je devet postupaka pokrenutno po službenoj dužnosti, a da se 29 postupaka odnosilo na lokalni nivo.
Generalna preporuka svim institucijama je, kako je rekao, podizanje plana integriteta sa formalnog nivoa na suštinski nivo.
