Institut alternativa održao je konferenciju o transparentnosti budžeta u hotelu Centre Ville, gdje je zaključeno da Crna Gora spada među države sa nedovoljnom transparentnošću raspodjele sredstava iz budžeta, zbog čega građani ne dolaze lako do informacija na šta se konkretno troši novac iz državnog budžeta.
Predsjednik Upravnog odbora instituta alternative Stevo Muk izjavio je da projekat predstavlja decenijsku borbu protiv korupcije i da su doprinijeli razvoju sistema interne revizije. Prema njegovim riječima, pokušali su da približe budžet građanima i civilnom društvu. U okviru projekta takođe su otvorili školu organizovanja budžeta i ažurirali su vizualizacije lokalnog budžeta.
“Pratili smo dostupnost informacija o budžetu, pokrenuli smo talas interesovanja za vladin projekat dodjele stanova”, istakao je Muk.
On je zaključio da je najmanje napretka ostvareno u oblasti budžetske transparentnosti i odgovornosti i podsjetio da još uvijek nemamo budžetskog revizora.
Programska menadžerka za civilno društvo, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Ana Mariguesa rekla je da budžetsko finansiranje ima veliku ulogu i da je jako civilno društvo ključna komponenta demokratskog sistema. Ono može doprinijeti efektivnijim politikama iskazivanjem zabrinutosti građana za učešće u demokratiji. Prema njeniim riječima kada je riječ o javnom budžetiranju civilno društvo ima posebnu ulogu, može doprinijeti budžetskim politikama, pružajući informacije o potrebama javnosti kroz povezivanje sa građanima, zajednicama i sektorima. Preduslov za angažovanost civilnog društva u budžetiranju je budžetska transparentnost.
“U posljednjem izvještaju komisije EU za Crnu Goru piše da iako vlada nastavlja da obezbjeđuje određen nivo transparentnosti budžeta, objavljujući prijedlog budžeta izvještaji o izvršenju finalnog budžeta, institucije i dalje nijesu aktivne u pružanju informacija o budžetu”, ističe Mariguesa.
Predsjednik instituta Alternativa Marko Sošić rekao je da prema indeksu otvorenosti budžeta Crne Gore klasifikuje kao država sa ograničenom odgovornošću. Kako Spšić ističe, kasni se u usvajanju ključnih budžetskih dokumenata i sa usvajanjem smjernica makroekonomske fiskalne politike. On objašnjava da Ministarstvo finansija objavljuje izvještaje o potrošnji sredstava budžeta samo na kraju mjeseca i to bez navođenja na šta se tačno budžet troši.
“Uključenje građana je skoro nepostojeće, jedino postoji skupštinska rasprava. Našem budžetu nedostaje plan za naredne 3, 4 godine, odnosno srednjoročni plan potrošnje. Dešava se da na sjednicama vlade dolazi do premještanja finansija sa jedne na drugu namjenu i to ostane u tajnosti”, objašnjava Sošić.
Što se tiče kapitalnih projekata, ne uključujući samo autoput, Stošić tvrdi da ni tu nemamo dovoljno informacija.
Član Senata Državne revizorske institucije dr Branislav Radulović izjavio je da ima preko 70 zaposlenih internih revizora i postavlja se pitanje kolika je efikasnost njihovog rada. U sistemu budžetske kontrole dominantna je uloga parlamenta koji izvještava o rezultatima rada vlade.
Poslanik u Skupštini Crne Gore mr Aleksandar Damjanović predložio je da se uvede sistem sankcija kako se ne bi mogla izbjeći odgovornost. On je podsjetio da je javna potrošnja u Crnoj Gori i zemljama regiona visoka (preko 40 odsto). Najveća javna nabavka je autoput koji se gradi 4 godine. Takođe on je podsjetio da javnost ne zna gdje se troši dio tekuće reserve.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović rekao je da po njegovom mišljenju stanje javnih finansija nije u lošem stanju, ali priznaje da postoji ogroman prostor da stvari idu na bolje. Prema njegovim riječima predstoji nam period ulaska u suficit budžeta i smanjenja javnog duga.