Predstavljamo vam pet univerziteta u svijetu sa najboljom reputacijom, svaki od njih je perspektiva i najbolje rješenje za sve koji žele da usavrše svoje znanje, postignu rezultate koje će im pomoći u budućnosti.
Prvi je University of Oxford – to je najstariji univerzitet u engleskom govornom području i drugi najstariji preživjeli na svijetu. Iako je datum osnivanja danas nepoznat, ima podataka da se bavio podučavanjem i prije 1096. godine. Nalazi se u okolini centra srednjevjekovnog grada Oxforda, a sačinjavaju ga 44 koledža i privatnih škola i preko 100 biblioteka, čineći time najveći akademski bibliotekarski sistem u kraljevstvu. Takođe posjeduju i najstariji univerzitetski muzej, kao i najveći univerzitetski pres-centar na svijetu. Budući da je čitav grad univerzitetski, ne posjeduje glavni kampus, već su zgrade i ustanove raštrkane po čitavom gradu. Ukupno ima oko 22.000 studenata, od kojih je polovina nediplomiranih dok su preko 40% stranci iz preko 140 zemalja.Viktorijanski pjesnik M. Arnold ga je nazvao „gradom uspavanih tornjeva“, ali Oxford ima najmlađu populaciju od svih gradova u Engleskoj i Velsu: skoro četvrtina stanovnika su studenti. Univerzitet ima preko 250.000 živih studenata, među kojima ima preko 120 nosioca medalja sa Olimpijada, 32 Nobelovca, sedam pjesničkih laureata, i preko 30 savremenih svjetskih lidera (Bill Clinton, Indira Ghandi, Aung San Suu Kyi, Benazir Bhutto, i 27 britanskih premijera: Tacher, Blair, Cameron, Theresa May itd.).Univerzitet je dao 11 Nobelovaca iz hemije, pet iz fizike i 16 iz medicine. Među poznate oksfordske mislioce i naučnike spadaju Tim Berners-Lee, Stephen Hawking i Richard Dawkins. Univerzitet su pohađali i slavni glumci Hugh Grant i Rosamund Pike, kao i pisci Oscar Wilde, Graham Green, Vikram Seth i Phillip Pullman. Prvi stranac na Oxfordu bio je neki Emo of Friesland, i on se „upisao“ 1190, da bi danas univerzitet imao „internacionalni karakter“ sa vezama u skoro svakoj zemlji svijeta, tako da je 40% njegovih đaka došlo „sa strane“. Kao moderan univerzitet, okrenut istraživanju, Oxfordova glavna snaga je u nauci, tako da je na prvom mjestu u svijetu medicine a uvek je među 10 u svijetu po životnim naukama (biologiji, medicini, genetici, biohemiji, farmakologiji, fiziologiji, zoologiiji, anatomiji, bioetici, itd.), fizičkim naukama (astronomiji, fizici, hemiji, itd.), sociološkim naukama, i umjetnosti i humanitarnim naukama (jezicima, književnosti, filozofiji, religiji, itd.) Prošle godine univerzitet je na prvom mjestu u svijetu, dok je prema reputaciji na petom mjestu. Rangiranje zavisi od izvora, ali prema „Times Good Univerity Guide“ – odakle i postoje podaci univerziteta, prvi je već 11 godina za redom.
Drugi je California Institute of Technology, ili svima poznatiji jednostavno kao Caltech. Ovaj privatni Tehnološki institut je u svijetu poznat kao naučna i inženjerska istraživačka i obrazovna institucija, gdje nadareni đaci i studenti traže odgovore na složena pitanja, otkrivaju nova saznanja, vodeće inovacije i mijenjaju našu budućnost. Caltechov kampus od 50 hektara smešten je u Pasadeni, u Kaliforniji, 20 km od ovog predgrađa Los Anđelesa. Cilj Kalifornijskog instituta je da proširuje ljudska znanja za dobrobit društva preko istraživanja spojenih sa obrazovanjem. Istražuju najizazovnije, fundamentalne probleme u nauci i tehnologiji u izuzetno kolegijalnoj i interdisciplinarnoj atmosferi, u kojoj nadareni studenti postaju kreativni članovi društva. Osnovan kao Throop Univerity 1891. u Pasadeni, promijenio je ime u sadašnje 1920. godine. Od njega je nastala slavna Nasina Laboratorija za mlazni pogon (JPL), kojom Caltech nastavlja da rukovodi, a koja je nastala pre II sv. rata. Caltech je podijeljen na šest odsjeka snažno povezanih sa naukom i inžinjeringom, tako da je 2011. zaradio 335 miliona dolara samo od sponzorisanih istraživanja. Budžet za 2014, uključujući kampus zajedno sa JPL, bio je oko 2 milijarde dolara: kampus 580 miliona dolara , a JPL 1,5 milijardi dolara. Najviše para su doneli ugovori i donacije – 56.5%, zadužbine – 16,8%, pokloni – 7,6%, studentske školarine – 5,8%, itd. Caltech je stalno među najboljim fakultetima u svijetu. Među njegovim đacima ima 34 Nobelovca (L. Pauling je jedini u istoriji koji je dobio dvije nepodjeljene nagrade), 6 sa Turingovom medaljom, 4 sa titulom Glavnog konstruktora u Vojnoj avijaciji i 71 dobitnik Nacionalne medalje za Nauku ili Tehnologiju. Do sada je 112 njihovih đaka ušlo u različite Akademije Amerike. Uz to, brojni bivši đaci su rade i učestvuju u Nasi ili Howard Hughesovom Medicinskom Institutu. Caltech je u Americi rangiran na prvo mjesto po procentu diplomiranih studenata koji su otišli na doktorske studije. Caltech je od 2011. rangiran na prvom mjesto u svijetu u dvije kategorije: inženjeringu i tehnologiji, i fizičkim naukama (astronomiji, fizici, hemiji, itd.). Njihovi studenti su na drugom mjestu (posle Harvarda) u zauzimanju najviših funkcija u državi u svojim oblastima.
Treći je Stanford University, ili zvanično Leland Stanford Junior University. Posjeduju jedan od najvećih kampusa u SAD i uvijek su među najprestižnijim fakultetima u svijetu.
Osnovan je 1885. (porodica željezničarskog tajkuna, industrijalca i političara Stanaford posvetila ga je rano preminulom sinu) a otvoren šest godina kasnije kao mješovita i vjerski tolerantna obrazovna institucija.Posle smrti starijeg Stanforda 1893. univerzitet je počeo financijski da propada, a još dodatno nakon što je veliki dio kampusa izgoreo u snažnom požaru koji je 1906. zahvatio San Francisko. Posle II sv. rata, inženjer sa MIT-a F. Terman je financijski podržao fakultet i njegov način rada s ciljem da podigne lokalnu industriju u onom što će kasnije postati poznato kao Silicijumska dolina. Dolina je pomogla da Stanford postane jedan od najboljih univerziteta u svijetu i jedna od institucija u zemlji koja najbrže prikuplja sredstva – bili su prva škola koja je zarađivala preko jedne milijarde godišnje. Univerzitet ima 700 velikih univerzitetskih zgrada podeljenih u tri akademske škole sa nediplomiranim i diplomiranim (onim koji se obrazuju dalje) studentima i još četiri profesionalne škole, pored još 18 nezavisnih laboratorija, centara i instituta. Studenti se takmiče u 36 sportova, i jedna su od samo dvije privatne institucije koje se takmiče u Prvoj studentskoj ligi u američkom fudbalu. Osvojili su 11 šampionata (drugi najuspješniji u zemlji) i imaju najbolji studentski atletski tim na svijetu već 22 godine za redom. Stanfordovi bivši đaci su osnivači najvećeg broja kompanija na svijetu, koje svake godine zarade preko 2,7 triliona dolara (hiljada milijardi), tako da bi, da se odvoje, bili 10. najveća ekonomija na planeti. Tu spadaju Nike, Netflix, Hewlett-Packard, Sun Microsystems, Instagram, Snapchat, PayPal i Yahoo. Danas imaju 30 živih milijardera, 17 astronauta, i 20 Turingovih laureata. Smatraju se za najveći rasadnik kongresmena u SAD. Čak šezdeset Nobelovaca i 7 nosioca Fieldsove medalje na neki način su vezani sa Stanfordom – kao studenti, postdiplomci ili saradnici. Prva američka žena koja je bila u kosmosu, Sally Ride, diplomirala je 1973. fiziku na Stanfordu, a interesantno je da je stanfordski moto njemačka rečenica “Die Luft der Freiheit weht”, što znači “Vjetrovi slobode duvaju”.
Osnovan 1209, University of Cambridge je državna ustanova u Kembrodžu, u Engleskoj. Njegovih 800 godina istorije čine ga četvrtim najstarijim preživjelim univerzitetom na svijetu i drugim najstarijim na engleskom govornom području. Cambridge pohađa preko 18.000 studenata svih kultura i krajeva svijeta. Skoro 4.000 njih su stranci i dolaze iz 120 različitih zemalja. Uz to, univerzitet nudi Ljetnju školu koja nudi studentima iz više od 50 zemalja 150 kurseva. Univerzitet je podeljen na 31 autonomni koledž gdje studenti slušaju kratke kurseve poznate kao koledž supervizije.Unutar univerzitetskih koledža raspoređeno je šest škola i to su: Umetnost i Humanitarne nauke, Biološke nauke, Klinička medicina, Humanitarne i Sociološke nauke, Fizičke nauke i Tehnologija. Kampus je lociran u centru grada Kembridža, sa brojnim zgradama i mnogo starih koledža smještenih duž rijeke Cam. Univerzitet je dom preko 100 biblioteka, koje sadrže preko 15 miliona knjiga. Samo Glavna univerzitetska biblioteka sadrži 8 miliona knjiga. Škola ima 8 svojih muzeja umjetnosti, nauke i kulture, kao i veliku botaničku baštu. Ukupno, 92 bivša studenta ove ustanove dobitnici su Nobelovih nagrada iz svih mogućih oblasti. Vjerovatno više od ostalog, univerzitet je poznat po dugoj i ponosnoj tradiciji matematičara. Najpoznatiji je ser Isaac Newton, ser Francis Bacon, J. Clerk Maxwell, S. Ramanujan, Stephen Hawking, i dr. Tu su i Rutherford, Bohr, Dirac, Lord Kelvin, Chandra Bose, Sanger, itd. itd. Cambridge ima snažnu reputaciju i na polju politike, jer je 15 britanskih premijera pohađalo ove škole, kao i najmanje 30 predsjednika (Indije, Irske, Zambije, Ugande, J. Koreje, Francuske, Jordana, Tajlanda, Poljske, Malte, itd.), najmanje 9 monaha, među kojima je Princ Charles, Princ od Welsa, kralj Petar II i dr. Bill Gates je 2000. preko svoje porodične donacije poklonio $210 miliona studentima iz inostranstva koji bi htjeli da studiraju na Cabbridgeu.
Massachusetts Institute of Technology (MIT) je privatna institucija u gradu Kembridžu u Masačusetsu u SAD. Osnovana je 1861. kao odgovor na narastajuću industrijalizaciju Sjedinjenih Država, prilagodivši novim uslovima model evropskih politegničkih akademija. Novi istraživači su tokom II i Hladnog rata radili na računarima, radarima i inercionom navođenju. Posle Svjetskog rata, kampus i laboratorije su doživjeli snažan razvoj jer su učestvovali u smišljanju oružja za odbranu svoje zemlje pod upravom tadašnjeg direktora i političara Jamesa Killiana. Trenutni kampus, otvoren 1916, raspolaže danas sa 68 hektara zemljišta. MIT je tradicionalno poznat u svijetu po istraživanjima i edukaciji u oblastima fizičkih nauka i inženjeringa, a od nedavno i biologije, ekonomije, lingvistike i menadžmenta. „Inženjeri“ sponzorišu i 31 sport, od kojih većina učestvuje u nacionalnoj atletskoj konferenciji. Do prošle godine, imali su 85 Nobelovca, 52 dobitnika Nacionalne medalje za nauku, 65 Marshallovih školarina, 45 Rhodesovih školarina, 38 MacArthurovih nagrada, 34 astronauta, 19 dobitnika Turingove nagrade, 16 Naučnih šefova u Avijaciji i šest dobitnika Fields Medalje. MIT mnogo ulaže u kulturu, a njegovi bivši đaci bi, kada bi objedinili sve svoje privatne kompanije (preko 30.000 aktivnih, koje zapošljavaju 4,6 miliona ljudi), predstavljali 11. najuspješniju ekonomiju na svijetu, jer godišnje zarade 1,9 triliona dolara. Nabrajati ko je sve studirao MIT je besmisleno, ali mogu se izdvojiti par njih od savremenika: Kofi Annan, Benjamin Nateniahu, Mario Draghi, Ahmed Chalabi itd. Trećina američkih astronauta je sa ovog univerziteta.
Izvor: Astronomski magazin.