Centra za istraživačko novinarstvo, u sklopu projekta „Istraživanje i medijska kampanja: Ženska prava/radna prava, organizovao je panel diskusiju na temu položaj žena na tržištu rada u Crnoj Gori, koja je održana u hotelu „CentreVille“ u Podgorici 13. maja 2019. godine.
Na samom početku programa prisutnima se obratila Milka Tadić Mijović, predsjednica centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, kazavši da istraživanje potvruđuje ono što je uveliko poznato, a to je da dismkriminacija nad ženama na tržištu rada postoji i da predstoji dug put da bi se stvorilo društvo jednakih šansi za sve. Naglasila je da je Crna Gora zemlja monopola i gdje se do posla ne dolazi preko znanja, već ako pripadate nekoj određenoj društvenoj grupi, a akcenat je na rodnoj pripadnosti, koja često biva velika prepreka i za zapošljavanje i za napredovanje. Mijović je takođe rekla da godinama pozicija žena u Crnoj Gori, umjesto da jača, sve je slabija i slabija, kako u politici, tako i u svim sverama života, pa i na tržištu rada.
Nakon nje, riječ je imala Nikoleta Đukanović, izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), koja je iznijela podatke istraživanja koje je CeMI sproveo širom Crne Gore. U kontekstu ove teme, krenulo se od pretpostavke da je položaj žena na crnogorskom tržištu rada uveliko uslovljen patrijarhalnim karakterom, crnogorskog društva, koji između ostalog determiniše konture neravnopravnosti žena prilikom zapošljavanja i napredovanja na poslu, rekla je Đukanović. Takođe je dodala da, žene nisu dovoljno osnažene od strane svojih porodica da pokreću lični biznis. Jedna od pretpostavki istraživanja je bila i ta da je radni odnos žena zaposlenih u javnoj upravi „uređeniji“ u odnosu na one koje rade u privredi, te da su manje podložne određenim vidovima diskriminacije i mobinga prilikom zapošljavanja i u toku trajanja njihovog angažmana, naznačila je Đukanović. Takođe je rekla da je diskriminacija motivisana rauličitim faktorima od starosne dobi, fizičkog izgleda, bračnog statusa, sve do roditeljstva, etničke pripadnosti, seksualnog opredeljenja i postojanjem invaliditeta. Posebno je naglasila da diseminatori ne moraju biti muškarci, čak u velikom broju slučajeva žene su te koje diskriminišu druge žene. U sklopu svog govora Đukanović je iznijela niz primijera iz istraživanja koje su sproveli, a koji su poražavajući i zabrinjavajući, a imaju veliki uticaj na sami status žena u društvu i ponašanje prema istim. Takođe je istakla da uprkos veoma upornim nastojanjima istraživačkog tima, nekoliko stejkholdera nije odgovorilo na pozive ili je odbilo da učestvuje u istraživanju, a neki od njih su: Ministarstvo ekonomije, KIPS, NLB banka, CODRA Hospital, JPU „Ljubica Popović“, Sportina DOO. Na kraju izlaganja, Đukanović je rekla da se ovim istraživanjem želi doći d zaključka o ključnim preprekama sa kojima se žene susrijeću na crnogorskom tržištu rada, shvatanje krucijalnih razlika između radnog angažmana u javnom i privatnom sektoru, kao i uzrocima i načinima borbe protiv diskriminacije i mobinga žena.
Nakon Đuknaović, riječ je imao Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je govorio nešto više o položaju žena i diskriminaciji istih sa sociloškog i pravnog aspekta.
Potom je riječ imala Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, koja je govorila o istraživanjima na tržištu rada i njihovim rezultatima. Pohvalila je činjenicu da su ova istraživanja i tek kako pozitivna za tržište rada, jer godinama nije bilo podataka o samom stanju na tržištu rada i samom funkcionisanju istog.
Nakon prezentacija već pomenutih ljudi, nastupila je diskusija i zaključak panel diskusije, gdje je Milena Perović Korać, izvršna direktorica nedeljnika Monitor iznijela završne riječi skupa.
