NVO Identitet je u partnerstvu sa Udruženjem sportskih novinara Crne Gore realizovao trening na temu ”Poštujem te – poštuj me” u svijetu bez diskriminacije lica sa invaliditetom koji je dio istoimenog projekta podržanog od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Obuka je održana 14. februara u hotelu Ramada u Podgorici.
”Cilj treninga je prevencija i sankcionisanje, odnosno briga o nediskriminaciji i mogućnostima ostvarivanja jednakih prava lica sa invaliditetom. Trening se zasniva na senzibilizaciji i doprinosu obuci stručnjaka za zaštitu prava u svim segmentima društvenog života, kao i osvješćivanju putem edukacije za organe državne uprave, organe lokalne uprave, sudstvo, tužilaštvo, nevladine organizacije, inspekcijske organe i medije”, kazala je moderatorka treninga Dragana Roganović.
Uvodnu riječ, ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava imala je Blanka Radošević Marović.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a posebno direktorat kojim rukovodi Marović ima nadležnosti za zaštitu od diskriminacije najranjivijih društvenih grupa, a prije svega lica sa invaliditetom. Marović je naglasila da ministarstvo nema konkretne mehanizme zaštite koje po zakonu imaju policija, sudstvo, tužilaštvo i institucije za zaštitu prava i sloboda i da ono što oni mogu da urade jeste promovisanje antidiskriminacije, da edukuju sve one koji pružaju zaštitu od diskriminacije, da kreiraju politike zaštite prema ovim društvenim grupama u cilju postizanja što većeg stepena tolerancije u crnogorskom društvu i poštovanja principa ravnopravnosti i jednakosti svih građana. Ona je objasnila da je njihov prvi korak sprovođenje istraživanja javnog mnjenja koja treba da pokažu kakvo je stanje u našem društvu u odnosu na diskriminaciju ranjivih grupa. Ona je navela da su još od 2012. godine započeta kontinuirana istraživanja javnog mnjenja o diskriminaciji. Napomenula je da su osobe sa invaliditetom na listi diskriminacije visoko, ali i da stepen diskriminacije osoba sa invaliditetom čak i najbrže opada, što ne znači da su stvoreni svi uslovi za jednak i ravnopravan tretman lica sa invaliditetom u svim oblastima društvenog života uključujući i zapošljavanje, obrazovanje, učešće u vlasti i drugim važnim društvenim oblastima.
”Ali svakako znači da je u Crnoj Gori jako sazrela svijest o tome da osobe sa invaliditetom jesu jednake i jesu ravnopravne sa ostalim članovima društva. Dakle opšta populacija je pokazala značajno veći nivo stanja svijesti u odnosu na početnu godinu istraživanja, što govori da osobe sa invaliditetom nisu više nevidljive kao što su bile, već je vidljivost značajno veća i da to nisu više osobe koje treba kriti, da je svijest sazrela o tome da su to ljudi jednaki sa svim ostalim građanima Crne Gore, a i da im treba stvoriti uslove da ta njihova jednakost zaista bude potpuna”, naglasila je Radošević Marović .
Ona je napomenula da je puno posla pred njima i da su uspjeli da u značajnoj mjeri usklade zakononodavne okvire, kao i da je izvještaj Evropske komisije o stanju u Crnoj Gori koherentan. Implementacija treba da bude unaprijeđena i da stoga donose Strategije kojima se potpomaže implementacija zakona i realizacija mjera i aktivnosti sa ciljem dostizanja boljeg položaja osoba sa invaliditetom u crnogorskom društvu.
”Došli smo do strategije za zabranu diskriminacije osoba sa invaliditetom i postizanje njihove jednakosti sa drugima. Mislim da je jako dobro rješenje novi decentralizovani model finansiranja projekata nevladinih organizacija. Ranije smo imali centralizovani model na koji su se često žalili s obzirom na to da je jedna jedinstvena komisija ocjenjivala sve projekte i da je često dolazilo do sukoba interesa i raznih drugih pojava koje su prepoznate i koje su dovele do toga da se ponovo pređe na decentralizovani model finansiranja što je nama omogućilo da mjere i Strategije koje vode boljem položaju lica sa invaliditetom realizujemo zajednički. Mi, zajedno sa vama, kroz projekte koje podržavamo. Na taj način smo još više u kontaktu sa organizacijama sa kojima smo inače u partnerskim odnosima i bez kojih naše aktivnosti ne bi bile sprovedene efikasno, a ni toliko brzo jer znate da je državni u principu sporiji u odnosu na nevladin sektor”, rekla je predstavnica Ministarstva.
U finansijskom smislu izdvajaju se sredstva u vrijednosti od 440.000 eura, a prošle godine je izdvojeno čak 492.000 eura za projekte za osobe sa invaliditetom. Na ovaj način došlo se do određenih pomaka u praksi i realizacije čak 25 projekata. Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava se trude da strategije budu sprovedene, efikasne i da se postižu rezultati na zadovoljsto svih, naročito osoba sa invaliditetom.
”Trening je baziran na prioritetnim potrebama u fokusu opšteg razvoja društva i napretka Crne Gore u oblasti zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava konkretno zaštite prava osoba sa invaliditetom”, saopštila je predstavnica NVO Identitet.
Trening su održali Dunja Samardžić i Miloš Dedić.
”Teme koje su obuhvaćene treningom bile su prevazilaženje barijera u komunikaciji sa osobama sa invaliditetom, školovanje osoba sa invaliditetom, uloga asistivnih tehnologija u njihovom obrazovanju, osobe sa invaliditetom na radnom mjestu, osobe sa invaliditetom u medijima i u očima društva”, naveo je Dedić.
Tokom treninga Samardžić je objasnila pojam i vrste invaliditeta, kao i nemogućnost uključivanja u svakodnevne aktivnosti. Naglasila je da se pojam invaliditeta vremenom razvijao i da zavisi od društvene zajednice i senzibiliteta društva. Samardžić je objasnila prisutnima da je invaliditet stanje, a ne bolest i da ono neće spriječiti svakodnevne redovne životne aktivnosti osoba sa invaliditetom. Naglasila je da je zajednička karakteristika svih pristupa osobama sa invaliditetom nedostatak pravnog okvira koji omogućava izjednačavanje mogućnosti osoba sa invaliditetom sa drugima što podrazumijeva nedostatak pravnih garancija, jedinstvenog sistema ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom, kao i zanemarivanje istih prilikom donošenja odluka i izbjegavanje komunikacije sa OSI.
”I osobe sa invaliditetom formiraju građanske pokrete preko kojih se bore za zaštitu svojih prava i samim tim učestvuju u procesu donošenja odluka”, kazala je Samardžić.
Naglasila je značaj terminologije koja se upotrijebljava za osobe sa invaliditetom i da u ovom slučaju najveću ulogu imaju mediji.
”Ako su prava zagarantovana zakonom i sankcionisana nema mjesta za diskriminaciju”, dodala je Samardžić.
Samardžić i Dedić su tokom treninga obuhvatili koncept samostalnog života koji je jako bitan i neophodan osobama sa invaliditetom. Osvrnuli su se na to da oni imaju pravo na kontrolu, samostalno donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti za iste kao i neminovno pravo na grešku poput svakog drugog čovjeka.
Dedić se fokusirao na osobe sa invaliditetom u saobraćaju, objašnjavajući da svi učesnici u saobraćaju treba da poštuju propise i obilježja vozila kojim upravljaju osobe sa invaliditetom, kao i na povećanje tolerancije učesnika u saobraćaju, navodeći da osobe sa invaliditetom imaju pravo na učešće u saobraćaju u ulozi kako pješaka tako i vozača napominjujući da osobama sa invaliditetom treba samo više vremena.
Treneri su iznijeli primjere sopstvenih iskustava i time približili položaj osoba sa invaliditetom u našem društvu.
Teme su obuhvatale i ulogu ustanova za osobe sa invaliditetom, način na koji se izoluju, problem socijalizacije, gubljenje prava odlučivanja, inkluziju, ulogu i uticaj porodice i obrazovnih ustanova, način olakšavanja pristupa objektima i informacijama, neophodnost obejzbjeđivanja samostalnosti, većeg izbora profesija i raspolaganje asistivne tehnologije osobama sa invaliditetom gdje su kao primjer naveli softvere sa čitačem teksta, profesionalnu rehabilitaciju, kao i problem zadržavanja posla nakon sticanja invaliditeta i osvrt na šanse za profesionalni napredak osoba sa invaliditetom.
Dedić i Samardžić su ukazali na problem koji se tiče samih osoba sa invaliditetom, jer prilikom registrovanja na ZZZCG ne navode svoj invaliditet, a u Crnoj Gori ne postoji evidencija osoba sa invaliditetom.
Pomenute su i grant šeme nevladinih organizacija, olakšice koje stiču poslodavci prilikom zapošljavanja osoba sa invaliditetom, terminologija koja se koristi u medijima i koja ima ključnu ulogu u formiranju društvenih stavova o osobama sa invaliditetom i koja se smatra uvrijedljivom, a Samardžić i Dedić ovaj problem pripisuju nesvjesnosti i neinformisanosti novinara.
Nakon treninga otvorena je diskusija gdje su učesnici bili u prilici da postave pitanja i daju komentar.