Predstavnica NVO „Mladiinfo Montenegro“ prisustvovala je završnoj konferenciji koju je organizovao CEDEM pod nazivom „Zajedno za održive rezultate u borbi protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova“, koji se odrzao 31.10.2019. godine u PR Centru u Podgorici.
Ovaj projekat otvoren je promotivnim spotom o eliminaciji nasilja u porodici i prisilnih brakova.
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić kazala je da je projekat nastao sa ciljem da doprinese sprječavanju i suzbijanju nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilinih brakova među RE populacijom.
“Rješavanje pomenutih problema i dalje su izazov za policijske, socijalne, zdrastvene službe, pravosudne organe i obrazovne institucije”, rekla je ona.
Oni su formirali mrežu lokalnih koordinatora za borbu protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova u Tivtu, Podgorici i Beranama gdje su održane i dvodnevne obuke. Postoje tri osnovna oblika nasilja, a to su: emocionalno, seksualno i fizičko, a zastrašujuća činjenica je da su žrtve najčešće djeca.
Ovo je ujedno i završna aktivnost ovog projekta ali su i dalje teme ovog događaja kojim će u daljoj budućnosti da se bave, zaključila je Milena Bešić.
Ramiz Šahman iz ministarstva za ljudska prava i manjine rekao je da kada je riječ o saradnji Vlade sa civilnim sektorom ojačan je normativni okvir, osnažen sistem finansijske podrške i unaprijeđen je dijalog sa institucijama.
“Osnivanje mreže iz Tivta, Podgorice i Berana je jako bitno da zajedno sudjeluju u borbi protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova. Zaključak ovog projekta biće od koristi i ubrzat će napredak jer je više ljudi uključeno u ovaj projekat”, rekao je na kraju Šahman.
NVO Centar za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović kazao je da su ovakvi projekti veoma važni u našoj zajednici i da je među RE zajednicom 28,7 odsto žena i 16,5 odsto muškaraca starosti od 15 do 19 godina bilo u braku ili vanbračnoj zajednici.
“Dječji brakovi ostavljaju velike posljedice na psihofizički razvoj djeteta i u neposrednoj su korelaciji sa pojavom prosjačenja i zanemarivanja djece. Djevojčice koje se ranije udaju su mnogo podložnije porodičnom nasilju, zbog ranjivosti njihovog uzrasta i sklonije su da vjeruju da je nasilje u porodici opravdano“, objasnio je Ahmetović.
Ovaj projekat je veliki izazov za cjelokupno društvo, zaključio je on.
Dina Knežević, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore rekla je da je tokom proteklih godina u Instituciji Zaštitnika primjetno da postoji trend rasta pritužbi, kada je riječ o rodno zasnovanom nasilju.
Prema podacima Suda za prekšaje, u Crnoj Gori, je kako je rekla, u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je riječ o nasilju u porodici, bilo 1.117 prekršajnih postupaka, dok je u istom periodu ove godine bilo 640 prekršaja više.
Ona je istakla da je kaznena politika preblaga, da same kazne nisu efikasne i odvraćajuće, kakve bi trebalo da budu, „već su negdje čak i podržavajuće za same nasilnike“.
Sudija Osnovnog suda Rade Ćetković kazao je da rodno zasnovano nasilje poprima epidemiološke razmjere i koliko god da organizujemo obuke nekako ne možemo da stanemo tome na kraj, ali svakako odustajati nećemo.
“Nije problem samo RE populacije, već je riječ o globalnom fenomenu, koji se nije javio danas. Sa tim fenomenom se susrijećemo kroz istoriju, ali raduje da ljudsko društvo daje maksimalne napore da se taj negativni fenomen prevaziđe“, kazao je Ćetković.
On je naglasio da je instanbulska konvencija kao relevantne organizacije prepoznala sudstvo, tužilaštvo, policiju, nevladin sektor, socijalne institucije, ali je ostavila prostor da tim institucijama pristupe sve ostale relevantne organizacije.