Predstavnica NVO Mladiinfo Montenegro učestvovala je na treningu “Žene u politici i digitalnom prostoru: trening o rodno zasnovanim dezinformacijama i online nasilju”, koji je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) organizovao u hotelu Hilton 28.01.2022. godine.
Digitalno okruženje je virtuelno okruženje koje je omogućeno tehnološkim i digitalnim uredjajima u odnosu na sve načine na koji ljudi koriste računare, internet, pametne telefone, tablete, društvene mreže, mobilne aplikacije.
Svakodnevno se suočavamo sa sadržajem raznih vrsta gdje se omalovažavaju žene. To se zove takozvana mržnja u onlajn prostoru. Ova tema je sve manje prisutna u našem društvu.
Termin dezinformacija nije termin novog porijekla, on je korišćen čak i tokom hladnog rata. Postavlja se sledeće pitanje:
Zašto dezinformacije gotovo uvijek pogode svoju metu?
Predstavnik Digitalnog forenzičkog centra, Milan Jovanović, navodi da se glavni odgovor na ovo pitanje sastoji od potvrde naših uvjerenja. Ono što Vam mediji nikada neće prikazati jeste sadržaj koji dovodi u pitanje Vaša uvjerenja. Dakle, rodno zasnovane dezinformacije predstavljaju širenje obmanjujućih ili netačnih informacija i slika protiv žena na način na koji se oslanja na mizogeniju i druge stereotipe prikazane ili kao nepovjerenje, neinteligenciju. Postoje tri koraka rodno zasnovanih dezinformacija, a to su: laž, zla namjera i koordinacija.
Ono što definiše sve ove rodno zasnovane dezinformacije jeste govor mržnje. Govor mržnje je svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji ili mišljenja, koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju i druge oblike.
Da li je nasilje proizvod onlajn svijeta i da li ono ima veze sa stvarnim životom?
Onlajn je zapravo odraz onoga što se dešava u stvarnom svijetu. Tako da, zaključujemo da je onlajn nasilje u korelaciji sa stvarnim svijetom.
Postoje 3 načina uticaja rodnih dezinformacija, a to su:
– obeshrabrivanje
– psihička šteta
– samocenzura
– bjekstvo
Sve ove karakteristike veoma su važne kako bismo napravili podrobniju analizu na temu rodno zasnovanih dezinformacija.
Kada je u pitanju Crna Gora, imamo veoma složenu političku situaciju i izražen govor mržnje. Umjesto da se problem govora mržnje minimizira u nekom svom obliku, on se sve više i više opravdava. Problemi crnogorskog društva kada govorimo o ovoj temi su sledeći:
– izostanak kulturnog dijaloga i poznavanja ljudskih prava,
– nedostatak argumentacije i
– izražena mizogenija u svim sferama javnog i privatnog života.
Ono što pogoršava cjelokupnu situaciju jeste da žene ne žele da se eksponiraju i da govore o digitalnom nasilju. Bitno je istaći da uvrede ne dolaze samo od anonimnih profila/ ljudi već i od ljudi u administaciji.
Primjer:
Četiri studentkinje i članice političke partije bile su targetirane (uvrijedjene i tagovane) na društvenim mrežama Tviter i Instagram.
Takodje, svjedoci smo slabije zastupljenosti žena u politici. Postoje brojni nedostaci za učešće žena u politici, a to su:
– patrijarhalni stavovi, predrasude, nedovoljno interesovanje partija. Statistika pokazuje da su 9 od 10 žena iz javne sfere iskusile onlajn nasilje, dok 7 od 10 žena je iskusilo neki vid nasilja. Postavlja se pitanje zašto se svi oblici oblici nasilja ne regulišu zakonom?
Linija izmedju govora mržnje i slobode govora je tanka, i to je ono što na adekvatan način daje odgovor na ovo pitanje. Crna Gora nema zakonsku regulativu po ovom pitanju, medjutim član 370, kao i član 9 a definiše zabranu diskriminacije kao jedan od oblika rodno zasnovane dezinformacije. Medjutim, bitno je istaći da većina sadržaja koja se plasira ima za cilj povećanje vidljivosti sadržaja. Prema statistici CIN- a 90 posto žena iz javne sfere se suočava sa ovim problemom.
Cilj je ohrabriti sve žene da se pojave u javnost i da se ova tema ne tretira kao izolovana situacija, već način da se podstakle društvo i da se reaguje u ovakvim situacijama.
Primjer Crne Gore nije adekvatan povodom ove teme, ali možemo navesti primjer Meksika i Velike Britanije. Ove dvije države imaju svoje digitalne zakone. Njemačka je dozvolila fejsbuk platformi da definiše to pitanje. Medjutim, koliko je to djelotvorno ne možemo sa tačnošću tvrditi.
Možemo zaključiti da onlajn nasilje izlazi iz konteksta društvenih mreža i onlajn platformi. Cilj je podsticanje demokratske diskusije i bolje medijske pismenosti kako bi se na adekvatan način riješila pitanja poput ovih.
Profesorica Nataša Ružić istakla je da je medijska pismenost u Crnoj Gori na nižem nivou od većine zemalja u regionu. Takodje, neophodno je da se uloga žene ne pasivizira u društvu, već da se žene uključe u sve životne sfere i aktivno učestvuju u kreiranju zajednice. 
