Radionica za omladinske radnike o izjednačavanju mogućnosti za učešće mladih sa invaliditetom održana je u prostorijama pravnog fakulteta, gdje se govorilo o problemima sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom.
Marina Vujačić, državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova izjavila je da su se kroz istoriju koristili različiti modeli oslovljavanja lica sa invaliditetom. Prema njenim riječima neke osobe sa invaliditetom misle da su bolesne i da trebaju da se liječe. Invaliditet ne može da se liječi nego se određene funkcije popravljaju. Vujačić je rekla da za cerebralnu paralizu i autizam medicina i dalje ne može da nađe lijeka. Takođe, Vujačić je podsjetila da se često koristi herojski model u medijima tipa: „Ali invaliditet ga nije spriječio“ ili „Uprkos invaliditetu uspio je“ i slično, zbog čega lice sa invaliditetom misli da je stvarno ostvarilo nešto i osjeća pritisak hoće li ispuniti očekivanja drugih. Vujačić je savjetovala da umjesto termina invalid treba da se koristi termin osoba sa invaliditetom, umjesto termina nepokretan treba koristiti riječ osoba koja se otežano kreće, umjesto termina gluv, nijem i slijep treba korisiti izraze poput osoba sa oštćenjem sluha/govora/vida.
„Osobe sa invaliditetom su lica koja imaju dugoročna mentalna, fizička i druga oštećenja“, sumirala je Vujačić.
Goran Macanović, izvršni direktor saveza slijepih Crne Gore izjavio je da je cerebralna paraliza proces oštećenja organizma koji se razvija u porođaju. Tu se nerijetko javlja oštećenje govora ili vida i slično.
„Mjere rehabilitacije mogu pomoći u poboljšanju funkcija, ali ne mogu dovesti do potpunog izlečenja“, objasnio je Macanović.
Macanović je podjetio da je Konvencija o pravima lica sa invaliditetom ratifikovana 2009. u Crnoj Gori i ima veću pravnu snagu nego bilo koji drugi zakon iako to nije tako u praksi. Takođe je istakao da OSI imaju određene poteškoće sa u govoru i važno je da sagovornik ima dovoljno strpljenja da sasluša. Macanović je savjetovao da lična pitanja o oštećenju ili uzrocima oštećenja ne treba postavljati. Još jedan problem na koji je ukazao Macanović je taj što za učenje ne postoji udžbenik za djecu na Brajevom pismu.