Konferencija pod nazivom „Civilno društvo ima riječ“ je održana u petak, 29.03.2019. u Press Centru u Podgorici.
Prisutnima se na početku obratila obratila Ana Novaković, izvršna direktorica CRNVO.
Ona je poručila da civilni sektor treba da sagleda sopstvene dosadašnje domete, kao i da odgovorno i samokritički analizira ulogu u mogućnostima daljeg djelovanja.
„Civilno društvo je uvijek bilo predvodnik i inicijator promjena. Stoga nije iznenađenje što buđenje građanskog aktivizma u Crnoj Gori i državama regiona pokreću upravo akteri civilnog društva. Sindikati, studenti, nevladine organizacije, mediji, građanski aktivisti – svi imaju posebno i nezamjenljivo mjesto u kompleksnoj strukturi civilnog društva“, ocijenila je Novaković.
Miloš Marković je moderirao diskusiju. On je kroz pitanja i dijalog sa učesnicima panela otvorio teme o kojima su zajedno diskutovali.
Srđa Keković, ispred Unije slobodnih sindikata je rekao da smo kao društvo izabrali da, od devedesetih godina, gradimo kapital odnosa u Crnoj Gori i u tim uslovima doživjeli smo da nam građani ekonomski siromaše. Fabrike su prestale sa radom, svaka privatizacija je bila totalno promašena. Osnovni postulati procesa privatizacije – transparentnost i povećanje ukupnog standarda, su zanemareni, što je rezultiralo gubitkom desetine radnih mjesta.
On kazao da su sindikati jedini preostali izbor radničkoj klasi u cilju zaštite radnih prava.
„Tri decenije su prošle, a ovo nije ni provobitna faza kapitalizma. Ovo je vulgarni kapitalizam u kom ništa još uvijek nije postavljeno na svoje mjesto i to moramo hitno da mijenjamo kao društvo“, saopštio je Keković.
On smatra da bi političko djelovanje sindikata bilo pogrešno i da za sada, kako je ocijenio, nije moguće djelovanje u tom pravcu.
„Tačno je da u nekim razvijenim zemljama sindikati učestvuju u političkom životu, prave koalicije sa političkim partijama a da je to potpuno normalno za njihove građane, jer se sindikati bore za interese radnika. Međutim, mi smo predpolitičko društvo u Crnoj Gori i još uvijek je rano da se sindikati prepoznaju na taj način“, rekao je Keković.
On je kazao da su aktuelni protesti institucionalni put, jer građani, kako je rekao, imaju pravo da vrše pritisak u cilju društvenih i ekonomskih promjena.
„Opravdavamo revolt građana koji se desio i zabrinuti smo političkom krizom koja je evidentno prisutna, jer svaka politička kriza utiče direktno na ekonomsku situaciju, koja je od nas vrlo loša. Upravo zbog toga smo tražili hitno rješavanje tih pitanja, da politički akteri nađu izlaz, a da međunarodna zajednica, naročito institucije Evropske unije, direktno uključe u rješavanje ovog problema“, saopštio je Keković.
Izvršna direktorka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović, ocijenila je da je ključni problem crnogorskog društva nedovršena tranzicija, u kojoj se crnogorsko društvo nalazi poslednjih tri decenije
„Nikad nije izvršena tranzicija i prelazak iz jednog sistema u drugi”, navela je Tadić Mijović.
Ona smatra da je problem društva i socijalni status građana i socijalna diferencijacija.
„Crna Gora je zemlja sa najvećom razlikom između bogatih i siromašnih, 30 odsto stanovništva je ispod ili na graici siromaštva. Za društvo koje je bilo egalitarno u svojoj istoriji, tako strašno raslojavanje između bogatih i siromašnih dovelo je do frustracija”, navela je Tadić Mijović.
Ona je kazala da pitanje medijske slobode predstavlja veliki izazov za Crnu Goru, koja je, kako je rekla, prema svim relevantnim međunarodnim institucijama među najniže rangiranim u ovom dijelu svijeta.
Ona je poručila da su za efikasnu društvenu promjenu neophodni ljudi koji slobodno govore i temeljna istraživanja o društvenoj, političkoj i ekonomskoj situaciji.
Milenko Vojičić, izvršni direktor nevladine organizacije Plegije rekao je da su, najčešći problemi organizacija koje se bave osobama sa invaliditetom (OSI), nedovoljno izgrađeni kapaciteti i zanemarivanje zagarantovanih prava te populacije.
„Okruženje misli da OSI treba neko ko će o njima brinuti, da ih treba zadovoljiti socijalnim uslugama, a prava će doći kasnije. Smatram da prvo treba moramo ostvariti prava, pa ćemo kao plod toga, imati i odgovarajuće društvene promjene koje će zadovoljiti društveni status“, naveo je Vojičić.
On je kazao da društvo nije dovoljno edukovano o ulozi civilnog sektora, a da opozicija često, kako je ocijenio, doživljavaju nevladine organizacije kao konkurenciju.
On je kazao da civilni sektor treba da bude usmjeren na poboljšavanje društvene situacije.
„Mi, kao civilni sektor, djelujemo i lijevo i desno, vršimo promjenu. Onog trenutka kad u jednom segmentu napravimo promjenu koja nas relativno zadovoljava, okrećemo se ka drugom segmentu koji je nezadovoljavajući, da tamo tražimo promjenu“, poručio je Vojičić.
Izvršna direktorka Centra za ženska prava, Maja Raičević, navela je da se organizacije civilnog sektora često pokušavaju instrumentalizovati u crnogorskom društvu.
„Najviše se instrumentalizuju prava marginalizovanih grupa i žena i civilno društvo mora da sačuva svoju autonomiju u zastušanju tih prava, što je često teško. U jednom trenutku, morate sarađivati sa državom, naročito ako pružate socijalne servise, kao što radi moja organizacija, jer to ide u prilog vašim korisnicama. Istovremeno, morate zadržati autonomiju, da ta saradnja ne ugrozi vaš kritički osvrt na rad institucija, ni ostvarivanja prava kod tih institucija“, kazala je Raičević.
Ona je rekla da se civilni sektor bavi socijalnim pitanjima, koja su ujedno i političkog karaktera.
„Siromaštvo, nasilje nad ženama i diskriminacija su politička pitanja. Ne možemo postaviti jasnu garaniciju između toga šta ćemo raditi, čime ćemo se baviti, a da ne dotaknemo neke teme koje aktuelni centri moći doživljavaju kao političke teme. Situacija je trenutno takva da vaša pozicija u velikoj mjeri zavisi koliko ćete se kroz vaš angažman dotaći centara moći i interesnih grupa“, navela je Raičević.
