NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovala je konferenciji Sindikata medija Crne Gore, na kojoj je predstavljen izvještaj: „Činjenicama protiv tužbi: Decenija dekriminalizacije klevete“, 16.02.2021. godine.
Na konferenciji su govorili: Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković, Predsjednica Osnovnog suda Podgorica, Željka Jovović, Istraživačica u Sindikatu medija Crne Gore, Bojana Laković Konatar, Pravni ekspert Mirko Bošković, Pravni ekspert Milorad Marković i Novinarka Tamara Skrozza.
Marijana Camović Veličković istakla je da su analizirani predmeti u periodu od dekriminalizacije klevete 2011. godine zaključno sa 2020. godinom.
„Ispostavilo se da je podnijeto više od 200 tužbi, da su 142 pravosnažno okončane, a da je 68 aktivnih predmeta. Monitoring tim Sindikata medija je pratio više od 200 ročišta u preostalih 68 predmeta koji su aktivni i koji nisu još došli do presude. Do okončanja postupaka ćemo pratiti te predmete“, navela je Camović Veličković“, kazala je Marijana.
Ona je takođe naglasila da je monitornig pokazao da su ipak građani ti koji najčešće tuže novinare i medije.
„Iznenađujuća je činjenica da građani najviše tuže medije. Analiza je pružila podršku za sagledavanje načina rada sudova. Raduje me što je prepoznat značaj Osnovnog suda u Podgorici, kroz broj predmeta. Raduje me i podatak da analiza nije pokazala da osnovni sudovi favorizuju jednu od kategorija tužilaca. To je ono što dokazuje našu objektivnost“, istakla je Jovović.
„Najveći broj tužbi i najgora godina za novinare je bila 2019. godina, kada je podnijeto više od 50 tužbi zbog povrede časti i ugleda. Neki od tih slučajeva i dalje su aktivni. Od novinara i medija je, tokom deset godina od dekriminalizacije klevete, traženo više od tri miliona eura. Mnogo je manji iznos koji su sudovi dosudili“, istakla je Laković Konatar.
Bojana Laković Konatar je i naglasila da su mediji tuženi 210 puta.
„Kad su u pitanju sudski postupci, najviše tuže građani, u 103 slučaja, a veoma je zabrinjavajuća činjenica što osim građana, postoji trend da mediji tuže kolege u ogromnom broju slučajeva. Od 2011. godine do danas, okončana su 142 predmeta u kojima su tuženi novinari i mediji. Sudilo je 13 sudova, a najviše slučajeva je bilo u Osnovnom sudu u Podgorici, oko 90 predmeta“, kazala je Bojana.
Ona je takođe naglasila i koji su to najviše tuženi mediji.
„Analiza je pokazala da su najviše tuženi mediji, a drugotuženi novinari, rjeđe urednici. Najviše tužbi pokrenuto je protiv dnevnih novina, i to protiv Dana 41 tužba i pravosnažno je okončana. Na drugom mjestu se nalazi Dnevnik Vijesti 36, slijede Dnevne novine sa 12, Pink M sa 12, Monitor devet, portali Aktuelno.me i RT Glas Plava šest. Najčešće se tuže dnevne novine, na drugom mjestu su televizije, a na trećem portali, dok su radio stanice najmanje tuženi mediji“, istakla je Bojana Laković Konatar.
Pravni ekspert Mirko Bošković istakao je da novinar prije nego što pristupi poslu i objavljivanju informacije, mora da percipira sve potencijalne poteškoće i nedostatke koji mogu da se jave u samoj toj informaciji, a koja bi kasnije mogla da ih izloži građansko pravnoj odgovornosti.
„Novinari moraju detaljno da se upoznaju sa standardima. Oni često nemaju mnogo vremena da u današnjem vremenu koje obiluje informacijama, koje zahtjeva brzinu protoka informacija, da informaciju koju treba da objave da sagledaju u svijetlu pravnih okvira i standarda“, kazao je Bošković.
Pravni ekspert Milorad Marković je ukazao na to da je analiza pokazala da su crnogorski sudovi dostigli visok stepen primjene standarda Evropskog suda za ljudska prava.
Novinarka Tamara Skrozza naglasila je da je u cilju povećanja povjerenja u medije neophodna medijska pismenost građana, koja nedostaje u državama regiona.
„Koliko god novinari poštovali profesionalne standarde, ukoliko nema publike koja će znati to da procijeni, džabe smo krečili. U cijelom regionu treba da se dogodi ono što se dogodili u skandinavskim zemljama, a to je da je medijska pismenost ušla u školski program“, istakla je Skrozza.
