m!M na konferenciji o stanju demokratije u Crnoj Gori

Uvodni izlagači na konferenciji bili su Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, Regionalni direktor Hanns Seidel fondacije za Jugoistočnu Evropu, dr Klaus Fiesinger i Predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, istakla je da osmogodišnjica pregovaranja sa Evropskom unijom opominje da trenutno brojimo tri privremeno zatvorena poglavlja, te da nova metodologija u narednom periodu zahtjeva veću političku volju i odlučnost političkih aktera sa ciljem poboljšanja implementacije usvojenog normativnog okvira i sprovođenja neophodnih reformi.

„Neefikasne i birokratizovane institucije, nepotizam, klijentelizam, korupcija i neodgovornost samo su neke od karakteristika koje se očitavaju u izvještajima Evropske komisije i međunarodnih organizacija za Crnu Goru. Prethodne četiri godine obilježene su izostankom očekivane reforme izbornog zakonodavstva, bojkotom parlamenta od strane dijela opozicije, građanskim protestima, kao i suđenjem dvojici lidera tada opozicionih partija. Sve ovo imalo je za posljedicu pad povjerenja građana u institucije“, rekla je Bešić.

Naglasila je da je važno potvrditi demokratiju kao temeljnu vrijednost i karakteristiku društva, a ne kao sredstvo za postizanje željenih ciljeva neke politike.

„Naša istraživanja potvrđuju da većina građana želi vidjeti Crnu Goru kao građansku, demokratsku i zapadno orjentisanu zemlju, van uticaja vjerskih organizacija“, kazala je Bešić.

Regionalni direktor Hanns Seidel fondacije za Jugoistočnu Evropu, dr Klaus Fiesinger, kazao je da su osnovni stubovi demokratije, kao što su politički pluralizam, vladavina prava, od izuzetnog značaja za stabilnost demokratije, da je vrlo važno pratiti kako se radi na napornom putu demokratske konsolidacije i da je upravo to zadatak CEDEM-a.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić, istakao je da će Skupština, jačanjem svoje kontrolne i nadzorne funkcije, odnosno poštovanjem njene ustavne uloge dati jedan od najznačajnijih doprinosa razvoju demokratskih procesa u zemlji.

„Na taj način obezbijedićemo povjerenje građana u najviši zakonodavni i predstavnički dom, jer bez povjerenja ne može biti riječi o legitimitetu institucija, a bez legitimiteta, skoro je nemoguće govoriti o demokratiji“, ocijenio je Bečić.

Naveo je i da je jedna od najvažnija poruka poslatih u dosadašnjem 27. sazivu Skupštine, činjenica da je već nekoliko inicijativa i predloga zajedno potpisano od predsjednika svih poslaničkih klubova, i vlasti i opozicije.

„Ta poruka glasi: spremni smo da svoje različite partijske interese podredimo višem cilju, a to je zajednički interes svih građana i države Crne Gore kao takve“, kazao je Bečić.

Takođe je kazao da ništa manje nije značajna ni reforma pravosuđa koja će, kada bude dosljedno sprovedena, nesumnjivo i presudno uticati na osjetan iskorak Crne Gore u poglavljima 23 i 24.

„Drugim riječima, tek ćemo realizacijom ovih aktivnosti postaviti čvrste temelje za buduće demokratske procese u našoj državi”, zaključio je Bečić.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, dr Dritan Abazović, smatra da nakon 30. avgusta u Crnoj Gori više nema političkog monopola i da u ovom trenutku imamo vrlo razuđenu političku scenu.

Ono što je Vlada odredila kao prioritet jeste da obaveze iz evropske agende ostvaruje na što je moguće bolji način, kazao je Abazović.

Istakao je da „moramo da krenemo u odlučnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Moramo da pokažemo veći stepen transparentnosti javnih institucija, moramo da skidamo oznake tajnosti sa dokumenata koji ne treba da budu tajni. Moramo da omogućimo da civilni sektor bude prisutan i da da ekspertizu i podršku raznim projektima. Moramo da realizujemo koncept Crne Gore kao ekološke države. Moramo da oslobađamo institucije. Taj proces nije revanšizam, ali jeste poziv na odgovornost.“

Poručio je da nova Vlada ima glavni zadatak, a to je da zaštiti javni interes u svakom segmentu i da zaštiti javne finansije i državni budžet.

Kazao je da se moramo pomiriti i da ne treba da guramo zemlju u nepriateljske tenzije jer su naši kapaciteti mali u odnosu na region i EU i da Crna Gora samo u zajedničkom djelovanju može ostvariti cilj a to je učlanjenje u Evropsku Uniju.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Miloš Bešić, naveo je da istraživanje analizira i trend koji pokriva period od sticanja nezavisnosti Crne Gore do smjene dugogodišnje vlasti.

„Ključni grafikon pokazuje kakvo je stanje demokratije za sva ključna područja, a to su politika, pravo, ekonomija, obrazovanje, mediji, manjine, žene, invaliditet. I taj podatak nam ukazuje da se vrijednosti mjerenja kreću od 0,42 do 0,66. Najveći stepen demokratičnosti crnogorskog društva danas mjerimo kada je riječ o odnosu prema nacionalnim i vjerskim manjinama i ta vrijednost je 0,66. To je sve zahvaljujući pozitivnim trendovima koji su se dešavali od 2009. do danas“, naveo je Bešić.

Sljedeća oblast u kojoj je, kako je kazao, prilično solidna situacija je obrazovanje, gdje je vrijednost 0,58.

„U te dvije oblasti možemo biti manje-više zadovoljni kada je riječ o stanju demokratije. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti vrijednost je 0,50, a kada je riječ o osobama s invaliditetom vrijednost je 0,48. Najveći problemi stanja demokratije u Crnoj Gori su u sljedećim područjima: politika, pravo, mediji (0,43) i ekonomija (0,42). Dakle, kada je riječ o demokratičnosti u ekonomskom životu u Crnoj Gori imamo najveći problem“, objasnio je Bešić.

Regresivni trendovi stanja demokratije u Crnoj Gori su, kako je rekao, prisutni od 2012. godine do danas, ali i pored izraženih negativnih trendova u posljednjih osam godina, ipak se može reći da je stepen demokratije u Crnoj Gori danas na nešto višem nivou nego što je to bio slučaj prije trinaest godina.

„Kada je riječ o stanju demokratije u Crnoj Gori krenuli smo od 0,47 koliko je bilo 2007. godine. Imali smo kolebljive vrijednosti, ali smo došli do određenog progresa 2012. godine (0,52). Od tada pa nadalje su se po demokratiju dešavale očigledno loše stvari i danas imamo simboličnih 0,02 indeksna poena više nego što je bilo 2007 godine (0,49).“, objasnio je Bešić.