Centar za istraživačko novinarsto, u saradnji sa nedeljnikom Monitor i Balkan Investigative Reporting Network, organizovao je konferenciju, koja je obuhvatala proces evropskih integracija, slobodu medija i poglavlje 27, a sve to u sklopu projekta za medijska istaživanja “Stop 2 READ” (Regionalni Akti Devastacije). Konferencija je održana 22.03.2019 u hotelu “Center Ville” u Podgorici. Brojni pripadnici NVO sektora i novinarskih kuća su učestvovali na konferenciji, uz prisustvo šefova delegacije EU i pripadnika organizacija za zaštitu životne sredine i ekologije.
Program konferencije se sastojao iz uvodnog dijela i četiri panela, odnosno četiri glavne teme konferencije.
Uvodnu riječ je imala Milka Tadić Mijović, koja je na samom početku izlaganja naglasila da je dužnost svih da zaštite prirodne resurse.
Konferenciju je otvorio Aivo Orav, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koje se na početku izlaganja zahvalio na prilici da se obrati svim prisutnim, kao predstavnik EU. Zaštita životne sredine je jedan od glavnih faktora u procesu integracije u EU, naglasio je Orav, a izrazio je zadovoljstvo jer se veliki broj novinara i članova organizacija iz regiona odazvao konferenciji, kako bi se razmijenila mišljena o slobodi medija u ovom kontekstu. Potrebne su velike reforme, ozbiljne investicije, strategiskiji pogled kako bi zaštitili životnu sredinu, rekao je on. Dodao je, da uloga medija i civilnog društva je isto tako bitna kao i vlade i ministarstava. Pohvalio je brojne akcije u regionu i Crnoj Gori koje su bile odrađene u cilju sprečavanja devastacije i ugrožavanja životne sredine. Takođe je naglasio da je projekat “Stop 2 READ” izuzetno koristan i bitan, jer je pravi primjer kako funkcioniše saradnja između civilnog društva i medija. Sa zadovoljstvom je izjavio da je EU ponosna na ovaj projekat i da će sa zadovoljstvom finansirati projekte slične ovom. Nakon toga, objasnio je zašto je sloboda medija i pristup infomacija u ovom kontekstu, izuzetno bitna stavka. Novinari koji istražuju priče o devastaciji životne sredine i o njihovim zagađivačima, moraju biti zaštićeni i moraju imati normalne uslove za rad, rekao je Orav. Dodao je da je podizanje svijesti javnosti jedan od ključnih zadataka za zaštitu životne sredine. Na kraju je istakao da je pristup informacijama izuzetno bitna stavka i da je to sama srž osnovih ljudskih prava, koja su propisana u članu EU. Pozvao je sve da se uključe u diskusiju, a takođe je nagalsio da će EU nastaviti da pruža podršku projektima iz ove oblasti.
Nakon njega, riječ je imala Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktora za životnu sredinu. Na samom početku izlaganja, izrazila je zadovoljstvo što se održava jedna ovakva konferencija koja ima za cilj, da kroz jačanje uloge istaživačkog novinarstva u oblasti životne sredine, aktuelizuje javnu debatu i diskusiju po ovom jako važnom pitanju za građane Crne Gore. Naglasila je das u ovakvi skupovi i tek kako bitni svim akterima u raznim oblastima zaštite životne sredine, jer su dobra prilika za sučeljavanje stavova i razmjenu informacija. Uloga medija u oblasti zaštite životne sredine je od ogromnog značaja, jer građani žele da znaju o kvalitetu vode koju piju, vazduha koji udišu, kvalitetu zemljišta na kojem sade voće i povrće , o korišćenju zajedničkih prirodnih resursa i ostalih pitanja, rekla je Vojinović. Medijsko izvještavanje o ekologiji i aktivnostima iz oblasti obuhvaćenih pregovaračkim poglavljem 27, veoma je važno za vrijeme koje je pred nama, naglasila je ona. Dodoala je da je u pitanju poglavlje koje je po mnogim parametrima, jedno od najtežih i finansijski najzahtjevnih u pregovaračkom procesu. Naglasila je, da će u sklopu pregovora nastojati da ispregovaraju najpovoljnije uslove za Crnu Goru, koje će biti usmjerene ka podizanju standarda u životnoj sredini, a sve sa krajnim ciljem da novi procesi u ovoj oblasti, unaprijede uslove javnog zdravlja i u kupnog kvaliteta građana Crne Gore, kao i konkurentnost naše privrede u dijelu privlačenja visokokvalitetnih investicija. Naglasila je, na samom kraju da je od krucijalne važnosti sanacija četiri crne ekološke tačke u Crnoj Gori: kombinat aluminijuma, Podgorica; termo elektrana Pljevlja; Rudnik “Šuplja stijena” i brodogradilište Bijela.
Nakon izlaganja Ivane Vojinović, govorili su još i Jovana Janjušević, izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje (CZIP), koja je govorila o važnosti očuvanja ekološkog zdravlja potencijalno ugroženih staništa rijetkih vrsta ptica u Crnog Gori.
Nakon nje, riječ je ima i Vuk Iković, ekolog ispred organizacije KOD, koji je govorio o gorućim ekološkim problemima u Crnoj Gori i sanaciji istih. Takođe je naveo par primjera iz zemalja u razvoju i napavio komparaciju sa istim u Crnoj Gori, gdje je stavio akcenat na to da je Crna Gora ima izuzetno loš odnos prema prirodnim dobrima i resursima.
Janjušević i Iković su tako zatvorili Panel 1 konferencije.
Nakon toga, u sklopu Panela 2 koji je imao za temu proces evropskih integracija i slobodu medija u regionu govorili su Marija Ristić, direktorica Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN), koja je rekla da sloboda medija nikada nije bila na zavidnom nivou u region i da doživljavamo pad zbog trendova, a tri su glavna: netransparentno medijsko vlasništvo, država kao vlasnik medija i najveći problem, po njenom mišljenju, su onlajn mediji, zbog napada na medije on lajn, a zakonskih regulativa gotovo i da nema i većina napada nije procesuirano. Pauline Ades-Mevel, direktorica kancelarije za Evropu i Balkan pod nazivom “Reporteri bez granica”, je govorila o napadima na novinare koji se događaju kako u Crnoj Gori, tako i u region, a i u zemljama koje su odavno članice Evropske unije. Naglasila je da je od velikog značaja da se obezbijede sigurni uslovi za rad i život novinara, koji žele transparentnost i slobodu govora, kroz pristup informacijama i legitimno novinarstvo. Nakon nje je govorio Slavoljub Šćekić, glavni urednik CIN-CG. On je govorio o novinarima uopšte u region, o profesiji, o uticaju na novinare i uticaj novinara na društvo u smislu ekološkog opismenjavanja. Kritikovao je zakon o tajnosti podataka, koji je u izradi, koji je, kako je rekao, rigidan, a da će taj zakon dovesti do negativnih posljedica i dizanje još većeg zida, da novinari ne mogu doći do informacija. Zaključio je da kako se skraćuje put prema Briselu, tako se sužavaju novinarske slobode, a samim tim i novinarske slobode.
U sklopu Panela 3 koji je ima za temu poglavlje 27 – uloge organizacija civilnog društva i medija, riječ je prvi imao Dragan Gmizić, novinar i civilni aktivista, koji je govorio o svojim dokumentarnim filmovima i kroz razne sekvence iz dokumentaraca je pokazao neodgovornost i nemar radnika koji su zaposleni u raznim firmama za zaštitu životinja, kao i prirodnih dobara. Nakon njega, govorila je Zenepa Leka, predjsednica udruženja dr. Martin Šnajder Jakobi. Ona je govorila o uspješnom revitalizaciji solane i njenog područja i smatra da je taj projekat dobar pokazatelj, kako se treba ophoditi sa životnom sredinom i naglasila je da na isti način bi trebalo da se spriječi dalja devastacija ade Bojane. Za kraj diskusije na temu iz trećeg panela, govorila je Milena Perović Korać, izvršna direktorica nedeljnika Monitor. Perović je govorila o suštinski bitnim stvarima za medije i način na koji se Vlada Crne Gore ophodi prema istim.Za sami kraj konferencije, govorili su Brankica Petković, programska direktorica “Mirovni Institut” iz Slovenije i Gudrun Elisabeth Steinacker, bivša amasadorka u Crnoj Gori. One su govorile u sklopu završnog panela diskusije, odnosno Panela 4 koji je imao za temu zaštitu životne sredine i slobodu medije, pogled iz ugla EU. Obije su bile saglasne da se na prostoru Crne Gore, kao i regiona, moraju preduzeti potrebni koraci za zaštitu životne sredine, koji će dovesti do uravnoteženja prirodnih resursa, kao i bitnosti medijske pismenosti i njenog uticaja na podizanje svijesti građana Crne Gore i regiona.
