NVO Mladiinfo Montenegro je 20. oktobra 2022. učestvovala na konferenciji „NEsigurna u online prostoru?“ koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje CeMI, kao dio projekta „ Korak ka rodnoj ravnopravnosti: Borba protiv digitalnog rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja“, koji je finansiran od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore.
Uvodna riječ pripala je Maji Bjelić, projektnoj koordinatorki i Biljani Pejović, načelnici Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti, Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore. One su istakle da su žene jedna od najizloženijih grupa kada je u pitanju govor mržnje i online nasilje, naročito žene u javnom životu i politici u Crnoj Gori. Sa rastom popularnosti društvenih mreža i platformi moderne komunikacije, govor mržnje je poprimio široke razmjere. Nažalost, društvo s druge strane nema odgovarajući odgovor na suzbijanje ovog problema, a svjedoci smo da postoji neadekvatna reakcija institucija. Žene bivaju izložene seksističkim i mizoginim komentarima na društvenim mrežama, fotografije njihovog tijela i lika se koriste za izradu neprimjerenih karikatura i to sve sa ciljem da se iste diskredituju i na neki način kazne jer se bave muškim poslom, čime se demotivišu sve one žene koje bi željele da se bave politikom.
Marija Blagojević, projektna koordinatorka u Programu za rodnu ravnopravnost, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj ( UNDP) govorila je o važnosti uključivanja svih društvenih aktera u rješavanje ovog problema. Iako Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir, on se mora dalje unapređivati, jer zakoni i institucionalni mehanizmi ne mogu da promijene ukorijenjene patrijarhalne obrasce po kojima smo mi ustrojeni da živimo i da se ponašamo.
Izvršna direktorka Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da kada je riječ o medijima, lice ozbiljne štampe je i dalje muško. Sa razbijanjem tih stereotipa ide se jako sporo, jer vladajuća slika o ženama u jednom društvu uveliko zavisi od njene reprezentacije u medijima, a narativi su i dalje takvi da se podstiču rodni stereotipi, te je rijetkost da su muškarci i žene izjednačeni po svojim ličnim kvalitetima i profesionalnim sposobnostima, a da se žena ne stavlja u taj kontekst da je važno da je majka, supruga itd.. Stereotipi su i dalje jako ukorijenjeni i oni blokiraju duštvenu promjenu,a mediji su za to itekako odgovorni, jer je njihova uloga emancipatorska. Iako u uredničkim sadržajima nema govora mržnje, mora se povećati samoregulacija kada su u pitanju online komentari na portalima i nalozi medija na društvenim mrežama. Zaključila je da je online nasilje samo vrh ledenog brijega, a da je suštinski problem nasilje i agresija koje mi imamo u društvu i kojim se ne bavimo dovoljno. Marko Savić, moderator podcasta G-spot, doktorand i saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka govorio je o relativizaciji online nasilja, što ima za posledicu da ovaj problem ne posmatramo onoliko koliko bi trebalo i da je nasilje nad ženama i djevojčicama u sajber prostoru samo nastavak fizičkog i svakog drugog nasilja uopšte.
Jovana Davidović, saradnica u nastavi i doktorantkinja u oblasti, na Fakultetu političkih nauka, govorila je o izvještavanju medija u Crnoj Gori o temi selektivnog abortusa, istakavši da se Crna Gora u kontinuitetu svrstava kao jedna od vodećih država svijeta po pitanju polnog disbalansa na rođenju. To znači da odnos između muških i ženskih novorođenčadi konstantno odstupa od onoga što je normalan promjer, a da Crna Gora nema akcioni plan za borbu protiv selektivnog abortusa.
Eksterna ekspertkinja u CeMI-ju, Ana Nenezić govorila je o aktuelnoj političkoj kampanji za lokalne izbore i primjerima nasilničkog ponašanja u online prostoru, gdje političarke kritikuju kroz različite karikature i loše poruke koje se najčešće tiču onoga što je integritet jedne žene, njen fizički izgled, njene porodične okolnosti, što za posledicu ima odvraćanje svih onih koji bi se drznuli da u javnom prostoru iskažu svoj lični stav.
U CeMI-ju vjeruju da se ovom problemu treba posvetiti veća pažnja u društvu, te da nam treba sistemski odgovor. Potrebna je saradnja države, medija, socijalnih mreža, regulatornih tijela i nevladinih organizacija. Važno je raditi na edukaciji žena o njihovim digitalnim pravima, da prepoznaju nasilje i koji su mehanizmi reakcije na isto.