Predstavnik Mladiinfo Montenegro prisustvovao je konferenciji “Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etnonacionalizma u Crnoj Gori” koju su NVO CDT i Nacionalni operativni tim (NOT), organizovali u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije, koja je održana 18. decembra 2020. u CentreVille hotelu u Podgorici.
Konferencija je imala dva panela na kojima je bilo riječi o ulozi političkih partija i medija u suzbijanju etnonacionalizma.
Konferenciju su otvorili ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i otpravnica poslova u Ambasadi Kraljevine Holandije Anne-Sietske Brinks.
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je da su u Crnoj Gori, čije se društvo prije 10 godina moglo pohvaliti naprednim stavovima, zabilježeni retrogradni trendovi rasta etnonacionalizma, smanjenja tolerancije, promocije opasnih političkih ideja, sklonosti ka teorijama zavjere. Dodao je da, zbog toga što su izostali efekti reformi društva, veliki broj ljudi živi na ivici egzistencije, ne postoji osjećaj pravde, pravne države i jednakosti pred zakonom. Takođe, naveo je da je država omogućila ulaz sumnjivom kapitalu, time i raznim ekonomskim uticajima koji su se lako pretvorili u političke uticaje.
Zbog svega navedenog, zaključuje da navedene činjenice i podaci koji se analiziraju ukazuju da se naše društvo nalazi u problemu i da postoji značajno polje za širenje ekstremnih ideologija.
Otpravnica poslova u Ambasadi Kraljevine Holandije, Anne Sietske Brinks, ocijenila je da ne postoji jedinstven recept za borbu protiv radikalizacije i da je to tema u kojoj je međunarodna saradnja izuzetno važna. „Javne ličnosti moraju da daju primjer sopstvenim ponašanjem”, dodala je ona.
Brinks je navela da, kako bismo se izborili sa radikalizacijom, moramo razumjeti njene uzroke i simptome te da je važno da u tome svi učestvujemo, od nacionalnog do lokalnog nivoa.
“Radikalizacija počinje polarizacijom u društvu, onda kada razlike počnu da prerastaju u suprotnosti”, izjavila je Brinks.
Ministar Sekulović započeo je izlaganje sa, po njegovom mišljenju, fundamentalnim pitanjem: šta je to što objektivno dobrog čovjeka natjera da postane opsjednut ideologijom i da čini zlo misleći da čini dobro.
Naglasio je da je u Crnoj Gori lako da se sklizne u kolektivni identitet do te mjere “da se zaslijepi za sve ostalo” i da lako može doći do destruktivnosti.
On je dodao da se protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma resorna ministarstva trebaju boriti kreiranjem strateških okvira, preventivnim metodama i odgovornošću u govoru javnih ličnosti.
Na prvom panelu „Uloga političkih partija: radikalizacija političkog diskursa“ govorili su Dragan Ivanović, predsjednik kluba poslanika SNP-a, Miloš Konatar, predsjednik kluba poslanika koalicije „Crno na bijelo“, Danijel Živković, predsjednik kluba poslanika DPS-a i Ervin Ibrahimović, predsjednik kluba poslanika Bošnjačke stranke.
Miloš Konatar je kazao da se Crna Gora treba okrenuti budućnosti, a ne ostati u prošlosti etničkih sukoba i da se trebamo ugledati na Evropu koja je nakon Drugog svjetskog rata na temelju antifašizma stvorila jaku zajednicu.
“Mi 2020. godine u Skupštini pričamo o 1918. godini. Mi pričamo o četnicima, partizanima, o ’45 godini, pričamo o dešavanjima koja su bila devedesetih godina. Devedesete godine su bile prije 30 godina. A Evropa je 12 godina poslije najkrvavijeg sukoba udarila temelje današnje Evropske unije. Postavljam pitanje i sebi i vama da li ćemo ostati zarobljeni u prošlosti i pričati o partizanima, četnicima, zelenašima, 1918. godini ili o 2028, ja biram da pričamo o 2028. godini. Prošlost ne možemo promijeniti“, rekao je Konatar.
Danijel Živković, rekao je da je činjenica da je crnogorsko društvo podijeljeno i da ta podijeljenost seže u duboku istoriju.
Razloge za jačanje etnonacionalizma, možemo tražiti u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji je rasplamsao strasti iz prethodnog perioda i značajno uticao na produbljivanje podjela u društvu koje su izazvane nedovoljno dobrim odnosom prema tom zakonu, kazao je Živković.
Živković se usaglasio sa Konatarem da se mora gledati u budućnost.
Ervin Ibrahimović kazao je da moramo učiti iz dešavanja iz prošlosti ali da ne trebamo vraćati u prošlost i da moramo njegovati kulturu sjećanja.
Dodao je da, kada su svi očekivali da nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore podjele nestanu, iz raznih političkih kalkulacija, ne samo iznutra, nego i spolja, u Crnoj Gori je ojačan etnonacionalizam koji nikome nije donio dobro.
Dragan Ivanović kazao je da biti u parlamentu znači preuzeti na sebe ulogu koja mora da bude ozbiljno shvaćena kako bi to bila garancija građanima koji prate sjednice parlamenta da će se poslanici kroz svoj primjer baviti rešavanjem problema etnonacionalizma.
Istakao je i da u Crnoj Gori moramo stvoriti ambijent zajedništva jer smo upućeni jedni na druge i da se zajedno moramo baviti ekonomskom situacijom, jer, kako je naveo, ukoliko bismo bolje živjeli, zaboravili bismo štetne poruke koje možemo čuti u kampanjama mnogih partija.
Potreban je maksimum zalaganja od strane pojedinaca ali i političkih grupacija da se Crna Gora oslobodi stereotipa vezanih za podjele i etnonacionalizam na Balkanu, zaključio je Ivanović.
