Drugi dan Međunarodne konferencije o medijskoj održivosti i uspješnim modelima medijskog poslovanja uprilčen je 10. oktobra u hotelu Centre Ville u Podgorici. Konferenciju su organizovle Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Makedoniji u saradnji sa Asocijacijom medija jugoistočne Evrope, a događaju je prisustvovala predstavnica nevladine organizacije Mladiinfo Montenegro.
Na samom početku konferencije prisutnima se obratio Ministar kulture, Aleksandar Bogdanović, dok su na temu „Koncept jačanja regulatornih praksi u korist medijskog poslovanja“, govorili panelisti Ardita Zejnullahu, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija, Zoran Fidanovski, Agencija za audio i audio-vizuelne medijske usluge, Francesco Sciacchitano, Italijanska regulatorna agencija za komunikacije, Jadranka Vojvodić, Agencija za elektronske medije i Pauline Ades-Mevel, Reporteri bez granica.
“Oblast slobode medija u Crnoj Gori koncipirana je shodno strateškim ciljevima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i važnim mehanizmima institucionalnog unaprijeđenja i medijske održivosti. Zaštita slobode medija u Crnoj Gori ogleda se i u konceptu nezavisne regulacije i samoregulacije medijske industrije. Međutim, medijska oblast je oblast koja se mijenja ubrzano zbog tehnološkog napretka, te u tom kontekstu Vlada kontinuirano radi na unaprijeđenju zakonodavstva u skladu sa najvišim evropskim standardima”, istakao je ministar Bogdanović.
Kazao je da je Vlada pripremila nacrte dva medijska zakona – Krovnog Zakona o medijima i Izmjene i dopune Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televizija Crne Gore.
Na izradi oba nacrta zakona radile su mješovite radne grupe sastavljene od predstavnika državnih organa, civilnog sektora, univerziteta, medijske zajednice te novinarskih udruženja i asocijacija.
„Ipak, ubrzane promjene u oblasti medija donijele su brojne izazove koji traže više od zakonsko-administrativnih rješenja i zahtijevaju senzibilniji uvid u promjene ne samo tehničkih standard, već i u estetske i etičke kvalitete medijskih sadržaja“, naglasio je ministar Bogdanović.
On je dodao da je obaveza je svih državnih resora, u čijoj su nadležnosti mediji, da stvore uslove za reafirmaciju novinarskog autorstva i obezbjeđivanje slobodnog rada novinara.
“Zajednički rad relevantnih međunarodnih institucija, javnog i civilnog sektora i medija na konstantnom jačanju i unaprijeđenju medijske scene, jesu ključne aktivnosti kojima se osnažuje proces evropskih integracija Crne Gore,” zaključio je ministar.
Francesco Sciacchitano, predstavnik italijanske komunikacione regulatorne agencije za komunikacije, kazao je da je glavni cilj regulatornih tijela borba protiv lažnih vijesti i da ona moraju postojati, kao i da mediji moraju biti imuni na pritiske.
On smatra da regulatori moraju da budu efikasniji, nezavisni od političke vlasti i tržišta i opremljeni sa dovoljno ljudskih i finansijskih sredstava.
“Studije pokazuju da je ekonomski razvoj društva usko povezan sa efikasnošću regulatora”, dodao je Šahitano.
On smatra da su u regionu prikupljeni podaci o načinima finansiranja medija nedovoljni i da to može rezultirati nedostakom pluralizma medija.
Jadranka Vojvodić, predstavnica Agencije za elektronske medije, kazala je da intervencije regulatornih tijela, bilo da su pozitivne ili negativne, moraju biti jasne, proporcionalne i opravdane.
Ona je rekla da su ranije medijske reforme u Crnoj Gori bile primarno pod uticajem evropeizacije i da su bile potpuno novi eksperiment, čiji je cilj bio da se smanji uticaj politike.
“Koncept ekonomske i političke nezavisnosti je bio nepoznat. Još imamo problem sa razumijevanjem i poštovanjem određenih principa”, dodala je Vojvodić.
U Crnoj Gori nema pluralizma medija i povjerenje u medije bilježi negativan trend, kazala je ona.
Na pitanje šta države mogu da urade da poboljšaju samoregulatorne mehanizme, Vojvodić je rekla da treba propisati standard i dati određene podsticaje kako kako bi se uspostavila ravnoteža, tako da i mediji i regulatorna tijela budu odgovorniji.
Na pitanje koje mjere regulator može preduzeti da bi se smanjio broj elektronskih medija, Vojvodić je kazala da Agencija na konkursima i pri dodjeljivanju frekvencije uzima u obzir to da li je neki medij ispoštovao minimalne tehničke i programske standarde.
Prema njenim riječima, zakonski bi trebalo propisati obavezu da mediji objavljuju podatke o finansiranju i vlasničkim strukturama.
“Potrebno je odrediti organ koji bi prikupljao informacije o finansiranju i držao ih sa strane, kako bi se znalo kome državni organi daju novac, kada i za koju namjenu”, dodala je Vojvodić.
Zoran Fidanovski, predstavnik makedonske Agencije za audio i audio-vizuelne medijske usluge, kazao je da je u toj državi osnovni problem u regulaciji nedostatak implementacije zakona.
“Zakoni su na papiru u redu, ali imamo problem kada treba da se implementiraju”, rekao je Fidanovski.
Kako je naveo, činjenica je da previše regulacije dovodi do manje slobode medija.
“Treba nam kredibilitet regulatornih tijela, ljudi koji rade u njima moraju imati integritet. Ako to nemamo, onda ne možemo biti primjer medijima”, dodao je Fidanovski.
Kada je riječ o profesionalizaciji medija, on je rekao da je prvi preduslov za to ekonomska nezavisnost novinara.
Ardita Zejnullahu, predstavnica kosovske asocijacije nezavisnih elektronskih medija, smatra da regulatorna tijela često bitne stvari, kao što je pravo intelektualne svojine, ostavljaju po strani.
Paulin Mevel, iz organizacije Reporteri bez granica, kazala je da je značaj agencija koje se bave regulacijom medija ogroman, ali bi, kada je u pitanju uspostavljanje regulacije, trebalo pronaći ravnotežu.
Bez kvalitetnih novinara i informacija demokratija ne može napredovati, naglasila je Mevel.
