Predstavnik NVO “Mladiinfo Montenegro” prisustvovao je Konferenciji “Izazovi Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24”, koja je održana 28. oktobra 2019. godine, u hotelu Hilton, sa početkom u 09:30h.
Pristupne pregovore karakteriše puko štrikiranje obaveza iz akcionih planova i zadržavanje pozicija bez suštinskih promjena. Potrebno je informisati građane i ući u suštinu dijaloga i rješenja u vezi sa pristupnim pregovorima sa Evropskom Unijom. Pokušali smo pregledom stanja poglavlja 23 i 24. građanima približimo trenutnu situaciju u pomenutim oblastima.
Međutim treba posjetiti da je visok referendumski cenzus tokom procesa osamostaljenja bio plod inicijativa proisteklih upravo iz Evropske unije. To je bio jedini put u kojem bi se podijeljeno crnogorsko društvo izdiglo na veći stepen stabilnosti, a odluka bila ne samo pravno valjana, nego i legitimna sa stanovišta značajne većine stanovnika, odnosno onih koji su imali pravo da učestvuju na referendumu.
Otvaranje pregovora sa EU u poglavljima Pravošuđe i osnovna prava (23), odnosno Pravda, sloboda i bezbijednost (24) imalo je ogroman značaj za Crnu Goru. To se prije svega odnosi na međunarodni kredibilitet, kao i na kvalitet zakonodavstva i procedura koje su obuhvaćene područjima na koja se poglavlja odnose.
Osnov praćenja dostignutog napretka približavanja Evropskoj uniji čine dva važna dokumenta: odredbe ugovora o osnivanju (naročito čl.2 i čl.49) koje proizilaze od tzv. Kriterijuma iz Kopenhagena i znatno konkretniji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore sa EU, koji u čl. 72 definiše obaveze Crne Gore u procesu pristupanja EU.
Poslednji izvještaj o Crnoj Gori je pokazao ključne probleme za Crnu Goru u daljem napredovanju ka EU kada je poglavlje 23. u pitanju. U izvještaju se ukazuje da je kopupcija raširena i ostaje problem zabrinutosti. Administrativne mjere za poboljšanje funkcionisanja pravosuđa planiraju se i operativno sprovode na osnovu pripadajuće Strategije i donošenja akcionih planova.
U odnosu na statističke podatke u pravosuđu može se zaključiti da dosadašnji Pravosudni Informacioni Sistem (PRIS) nije dao odgovarajuće rezultate, a u pojedinim područjima mjesne nadležnosti jedva da je i profunkcionisao.
Prema navodima glavnog pregovarača gdina Aleksandra Drljevića od 26.09.2018. realizovano je 81 odsto iz akcionog plana za poglavlje 23, 74 odsto iz akcionog plana za poglavlje 24, a 60 odsto iz operativnog dokumenta.
Reforme iz oblasti temeljnih prava podrazumijevanju nastavak saradnje sa međunarodnim organizacijama i jačanje iste sa Evropskim sudom za ljudska prava-kako bi se otklonile posljedice kršenja ljudskih prava i sloboda.
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pokazuje znakove napretka, a u isto vrijeme dobija vrlo malu budžetsku podršku za promotivne i istraživačke aktivnosti.
Tortura je još jedno od područja kojem se mora posvetiti puna pažnja, naročito po pitanju efikasnih istraga i gonjenja počinilaca.
U odnosu na slobodan pristup informacijama možemo reći da zabrinjava to što se razvija praksa proglašavanja traženih dokumenata tajnama u cilju ograničavanja pristupa informacijama. U izvještaju EK za 2018. godinu se navodi da javne institucije treba hitno da poboljšaju sprovođenje zakona i da brzo odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama, naročito u oblastima gdje postoji rizik od korupcije.
Sloboda izražavanja može se reći da je nema bez adekvatnog odgovora države na nasilje nad novinarima, efikasne istrage i otkrivanje počinilaca i nalogodavaca, te procesuiranje počinilaca ovih delikata.
Direktorica balkanskog fonda za demokratiju Gordana Delić je kazala da postoje i drugi “igrači” na tlu Zapadnog Balkana koje gledaju da ostvare svoje interese. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da Vlada nije odgovorna što država nije dobila završna mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24, navodeći da sve institucije treba da snose svoj dio odgovornosti.
Naznačio je da je u poslednjem periodu Vlada je uputila Skupštini skoro 70 zakona koji ne odstupaju od evropskih standarda. Ponovo kritikujući ustavna rješenja iz 2013. godine, koja otežavaju izbor uglednih pravnika u Sudski savjet, Pažin je istakao da je nivo povjerenja građana u tužilaštvo na nedopustivo niskom nivou i da treba raditi kako bi se to promijenilo.
Direktor Građanske alijanse Boris Raonić rekao je da “ovako više ne ide”. On je istakao da podrška građana procesu EU drastično pada, navodeći da je problem i u Delegaciji EU i samoj Uniji. Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević rekao je da je u cilju svih da što prije dobijemo zavšna mjerila u poglavljima 23 i 24, jer ćemo dobiti jasnije smjernice za dalji rad.
“Važno je da održimo kontinuitet prema članstvu u EU”, kazao je Drljević, dodajući da ne možemo biti obeshrabreni, jer su naše brojke neupitne. Istakao je da svi želimo da proces integracija bude intenzivniji, ali da ne može biti riječi o blokadi.