Predstavnici NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovali su konferenciji “Demokratija na prekretnici – uticaj populizma na mlade”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES), šestog jula 2018. godine u hotelu CentreVille.
Na ovom događaju učešće su uzeli Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Nikola Rakočević, član Glavnog odbora (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović, član Predsjedništva, Demokratska Crna Gora i poslanik u Skupštini Crne Gore, Marija Blagojević, članica Predsjedništva, Socijaldemokrate Crne Gore, Luka Rakočević, član Predsjedništva Ujedinjena reformska akcija i Bojan Zeković, član Predsjedništva Socijaldemokratska partija.
Prilikom otvaranja konferencije, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, izjavila je da:
„Mladi moraju biti živo zainteresovani za stvarnost u kojoj žive, da moraju biti akteri a ne statisti u sopstvenoj sredini, da moraju dati najbolje od sebe kako bi gradili drugačiji ambijent u kojem će zavodljiva populistička retorika biti zamijenjena argumentovanim i dijaloškim pristupom, sistemskim rješenjima i kompromisom.“
„Populizam nije bezopasan, i zato je potrebno kritičko posmatranje i propitivanje stvarnosti. Ako se takvo razmišljanje doživi bez predrasuda, ono može biti pokretačka snaga za uspostavljanje nedostajuće kulture dijaloga i prevazilaženje demokratskog deficita“, zaključila je Uljarević.
Na prvom panelu razmatralo se da li rast populizma ugrožava demokratske vrijednosti, i u tom kontekstu je, Nikola Rakočević, član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, kazao da:
„Populizam postoji svuda, njega ne trebamo tražiti isključivo u desnoj ili lijevoj političko orjentaciji. Populizam u svojoj osnovi nema niti političku, niti ideološku orjentaciju, on je zvučan, oportun tendenciozan, ali u konačnom, nije temeljan.“
„U Crnoj Gori bilježimo rast populizma, ali bez obzira na to, i dalje je na političkoj sceni vlast koja nije ogrnuta populizmom. Demokratska partija socijalista je već 30 godina na vlasti i politika DPS-a nije populistička jer da jeste, ona ne bi toliko dugo trajala“, kazao je Rakočević.
On je zaključio da:
„Mladi u Crnoj Gori jasno uočavaju što je populizam, oni to sve više manifestuju upravo nemanjem povjerenja u političare opštih mjesta“, jer mladi traže nova radna mjesta, stabilniji evropski put Crne Gore i sl.
Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović ocijenio je da je:
„populizam u Crnoj Gori supstitut za argumentovan način političkog djelovanja, a najgori vid populizma u Crnoj Gori koji upravo dolazi od strane vlasti jeste stvaranje konstrukcije neprijatelja države. Time se ugrožavaju demokratske vrijednosti društva jer se suspenduje demokratija i pravo, a stvara se atmosfera gdje je jednoj političkoj strukturi dozvoljeno da to radi kako bi ostvarila tzv. viši cilj.“
On je kazao i da je:
„Plodno tlo, populizam u Crnoj Gori, našao u socio-ekonomskoj krizi, nezaposlenosti mladih ali i izolovanosti mladih koji ne učestvuju u procesima donošenja odluka koje se na njih odnose. Tim mladim ljudima je onemogućeno da ispolje kritičku svijest jer se kritička svijest posmatra kao devijacija u društvu a to je obeshrabrujuće.“
Marija Blagojević, članica Predsjedništva Socijaldemokrata Crne Gore (SD), predočila je da su političke partije u Crnoj Gori upravo oni akteri koji mogu da utiču na populizam i da iznesu tu emancipatorsku ulogu.
„Takođe, važno je i da mladi koji su članovi partija moraju biti uključeni u procese donošenja odluka u tim strukturama, da im se stvori prilika da iskažu svoj aktivistički stav što će na kraju rezultirati zajedničkim donošenjem određene politike.“
„Kada govorimo o populizmu u Crnoj Gori, treba izaći iz partijskih okvira, jer ako populizam ugrožava demokratske vrijednosti on je sam i protiv demokratije. On se koristi kao alat za vođenje politike koji ne mora da bude sam po sebi negativan, ali za današnji pojavne oblike populizma nikada nije postojalo pogodnije tlo zahvaljujući savremenim tehnologijama koje i najviše utiču na mlade.“
„Populizam u Crnoj Gori je specifičan slučaj, jer društvo u Crnoj Gori je pretpolitičko i nije uspostavilo primarni i osnovi preduslov demokratije – a to je smjena vlasti na izborima. Sadašnja politika u Crnoj Gori je samo plašt da bi se kozmetički prekrio populizam i sve one negativne stvari crnogorske zbilje. Današnja vlast u Crnoj Gori ima elemente i fašizma gdje imate jakog vođu, izmišljene protivnike i dominantan populizam koji služi da se biračko tijelo homogenizuje kako bi se štitio centar moći koji je netaknut već 30 godina“, predočio je Luka Rakčević, član Predsjedništva Ujedinjene reformska akcija (URA).
Član Pedsjedništva Socijaldemokratske partija (SDP), Bojan Zeković, podsjetio je na definiciju prof. dr Žarka Puhovskog koji je rekao da je:
„Populizam kič verzija demokratije“.
„Kada govorimo o Crnoj Gori, treba razmisliti koliko smo mi, kao društvo, u svom političkom ponašanju populisti. Ono što jeste karakteristika populizma jeste da je populizam antipluralistički. Dodatno, u Crnoj Gori koliko god njegovali diskurzivnu praksu da imamo autoritativne lidere koji stoje na strani naroda ili ako su spasioci naroda koji su na strani opozicije, svi oni u jednom trenutku a najčešće tokom izbora predstavljaju populiste jer žele da se dopadnu građanima. S druge strane, nije zanemarljiv uticaj socijalnih mreža na ovaj fenomen, putem kojih političari u Crnoj Gori sve lakše danas dolaze do građana i na taj način šire prostor za razvitak populizma, koji je nažalost ogroman”, kazao je on.
Moderator prve diskusije na ovoj konferenciji bio je Miloš Marković, izvršni direktor, Aktivna zona.
Na narednom panelu bilo je riječi o ulozi akademskih institucija u obrazovanju mladih ljudi i prepoznavanju fenomena populizma, odnosno o tome da li je rast populizma posljedica neuspjeha obrazovanja.
