Konferencija pod nazivom „Razvoj i promocija servisa podrške u zajednici za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem“ održana je desetog oktobra u prostorijama PR Centra u Podgorici. Događaj je organizovala organizacija Caritas Barske nadbiskupije, a prisustvovale su joj predstavnice nevladine organizacije Mladiinfo Montenegro.
Na samom početku prisutnima se obratio Pater Frano Dušaj, ispred Dnevnog centra za djecu i mlade sa teškoćama u razvoju Sukuruć, koji je kazao da kada smo zajedno onda smo jaki.
Nakon Patera Frana Dušaja prisutne je pozdravio dr Miro Knežević,generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja. Knežević je prisutnima predstavio aktivnosti na strategiji za unapređenje mentalnog zdravlja i pored toga predstavio je akcioni plan za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori.
„Promocija mentalnog zdravlja predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravlja mjerenu prevalencijom,opterećenjem bolesti i invaliditetom. Teret povećanja bolesti mentalnog zdravlja nastavlja da raste sa značajnim uticajem na javno zdravlje na ključna socijalna i ljudska prava i ekonomske posljedice u svim zemljama svijeta“, kazao je Knežević.
On je dodao da će 2020. godine depresija biti drugi vodeći uzrok obolijevanja, to jest opterećenja bolestima odmah nakon kardiovaskularnih bolesti i da je očekivani životni vijek ljudi sa poremećajima mentalnog zdravlja oko dvadeset godina kraći nego kod starosno i polno prilagođene opšte populacije zbog komorbititeta i interakcije između mentalnog i fizičkog zdravlja, odnosno visoke prevalencije hroničnih bolesti i slabog pristupa ili lošeg kvaliteta tretmana za navedene bolesti.
„Gotovo polovina mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine života, problemi mentalnog zdravlja uključuju depresiju,anksioznost, šizofreniju, i druge kao glavni uzrok invaliditeta i ranog penzionisanja u mnogim zemljama i veliki teret za privredu što predstavlja ozbiljan imperativ za akciju“, dodao je Knežević.
Kako je naglasio problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cijelini i samim trim njegovo unaprijeđenje predstavlja glavni izazov za državu.
Pored toga pričao je o aktivnostima koje je Ministarstvo sprovelo kada je u pitanju navedena oblast.
„Aktivnosti Ministarstva zdravlja prvenstveno su fokusirane na jačanju službi i servisa mentalnog zdravlja kroz jačanje uloga timova u centrima za mentalno zdravlje u cilju obezbjeđivanja kvaliteta zdravstvenih usluga korisnicima i smanjenja rizika za hospitalizaciju. Zaštita mentalnog zdravlja i reforma službi mentalnog zdravlja zahtijevaju razvijanje partnerstva i intersektorsku saradnju civilnog društva, obrazovnog sistema, različitih ministarstava i medija zato Ministarstvo zdravlja podržava svaku aktivnost koja promoviše zdravlje doprinoseći ostvarenju našeg strateškog cilja“, naglasio je Knežević.
Nakon govora i prezentacije aktivnosti Ministarstva prosvjete usledio je govor Allesandra Botta, Caritas Italiana i Marka Đelovića koordinatora projekta „promocijom zdravlja protiv socijalne isključenosti osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem.”
„Svrha projekta jeste omogućiti socijalnu inkluziju i poštovanje prava osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, dok je sa projektom postavljeno nekoliko potciljeva i ciljeva kao što su promovisanje međusektorske saradnje, podrška procesu deinstitucionalizacije, uspostavljanje servisa podrške u zajednici i volontiranje servisa kućnih posjeta“, istakao je Đelović.
Pored toga pričao je o aktivnostima koje su sprovedene u okviru samog projekta . Takođe je pričao o servisu personalne asistencije i o tome kako će se taj program sprovoditi u našoj zemlji kada je u pitanju rad sa osobama koje imaju mentalne smetnje.
Dragan Čabarkapa, direktor ZU Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“ Kotor je govorio o aktivnostima koje je ta instutucija sprovela kada je u pitanju oblast unapređenja mentalnog zdravlja.
Nakon doktora Čabarkape i prezentacije aktivnosti koje je njegova institucija sprovela usledila je promocija aktivnosti Kliničkog Centa Crne Gore kada je u pitanju oblast mentalnog zdravlja.
Konferencija je organizovana povodom desetog oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Nakon glavnog dijela uslijedila je Panel diskusija na kojoj su govorili: Jelena Mašnić, rukovodilac studijskog programa za psihologiju sa UCG u Nikšiću, Pater Frano Dušaj ispred Dnevnog centra za djecu i mlade sa teškoćama u razvoju Sukuruć, Dajana Vujisić, predstvanik Centra za socijalni rad Bar, Dragana Pešić ispred Centra za socijalni rad Podgorica i Slobodan Vuković, predsjednik Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama.
Mašnić je na samom početku istakla kako mentalno zdravlje mladih predstavlja ključnu okosnicu razvoja jednog društva, pa i našeg. “ Treba najprije da se osvrnemo na pitanje ambijenta u kom danas omladina odrasta, jer ona predstavlja okosnicu promjena-onih društvenih. ” Između ostalog je rekla da je u kliničkoj praksi jako važan dijalog, kao i humane vrijednosti kojima se uče studenti. Ono što je važno reći je i da je kazala da smo nažalost habituirali na ljudske nedaće i tako nastojimo očuvati naše mentalno zdravlje.
Inspirativan govor s duhovnog aspekta je održao Pater Frano Dušaj koji je rekao da dnevni centar ispred kog on dolazi i koji radi niz godina pruža podršku licima sa smetnjama u razvoju. Kazao je da se čovjek sastoji iz podjednakog dijela tijela, duha i duše. “ Da bi se kompletno prišlo osobi treba istražiti ono što je skriveno i najosjetljivije, a to je duša, ”istakao je Dušaj. Između ostalog je naglasio da Boga treba uključiti u pomoći oboljelim ljudima, bilo da se radi o djeci sa invaliditetom, mentalno oboljelim licima…
Prisutnima su se obratile Dajana Vujisić i Dragana Pešić ispred Centara za socijalni rad Bara i Podgorice i istakle kako posredstvom njih i njihovih servisa mogu pomoći mentalno oboljelim osobama, a uz pomoć i na inicijativu Ministarstva zdravlja.
Na kraju diskusije riječ je uzeo Slobodan Vuković koji je govorio o programima koje njegovo Udruženje sprovodi u cilju jačanja i osnaživanja djece sa posebnim potrebama, jer je između ostalog rekao da ta djeca žele da budu pitana šta mogu da urade, a ne da im se stalno govori šta ne mogu.
