Predstavnica NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovala je nacionalnoj konferenciji “Međunarodni standardi o nasilju u porodici i njihova primjena u Crnoj Gori”, koju organizuje nevladina organizacija SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, iz Podgorice, Berana i Ulcinja, a finansira ga Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Konferencija je održana je u hotelu Hilton u Podgorici.
Cilj projektnih aktivnosti je da se da se osigura obezbjeđivanje efektivne zaštite žrtava nasilja u porodici u skladu sa standardima i zahtjevima EU, kroz poboljšanje sprovođenja zakonodavnog okvira, razvoj pozitivne prakse i uspostavljanje nezavisnih mehanizama kontrole u oblasti zaštite od nasilja u porodici u Crnoj Gori.
Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, kazala je da su, kazne za nasilnike sve blaže, iako se, kako je dodala, povećava broj žrtava nasilja.
“Veliki broj je uslovnih kazni, i same politike, tj, startegije na nivou države se ne implementiraju u dovoljnoj mjeri, a argument je da država nema dovoljno sredstava i da sve iziskuje neke naknadne troškove”, istakla je Zeković.
Prema njenim riječima, najvažnije pitanje je do koje mjere svi nadležni organi, uključujući nevladine organizacije poštuju “princip dužne pažnje prema žrtvama nasilja”.
“Nasilje nad ženama je način da oni tu moć i održe. Nakon izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, te donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Crna Gora je objavila da nasilje u porodici nije lična stvar člana porodice, nego je to društveno i državno pitanje”, pojasnila je
Direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković.
Ona smatra da nadležne institucije treba da se uvežu u sistem, gdje će svako znati svoj dio posla, i kako je dodala, dio posla drugoga.
“Ako tako funkcionišemo onda se nasilje može prepoznati i spriječiti na vrijeme. Takođe, veoma bitnim smatramo da građani reaguju, kada saznaju da se nasilje desilo, a ne da to smatraju kao nečiji lični ili porodični problem”, rekla je Laković Drašković
Zamjenica šefa Operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije, Audrone Urbonaviciute, kazala je da pravosuđe treba da obezbijedi izgradnju kapaciteta za sudije, tužioce i druge službenike koji su angažovani za primjenu zakona Istanbulske konvencije.
„Učinioci rodno zasnovanog nasilja treba da budu osuđeni i sankcionisani u zavisnosti od težine krivičnog djela. Ne smijemo zaboraviti važnu ulogu policije, parlamenta, centara za socijalni rad, civilnog društva i medija“, pojasnila je Urbonaviciute.
“Nasilje je prihvatljiv način disciplinovanja članova porodice. Često ćete od mnogih čuti da je prut iz raja izašao. To je naša tradicija koju treba iskorijeniti, pa se postavlja pitanje da li je možemo iskorijeniti krivičnim sankcijama ili još nečim dodatnim ili prije svega tim dodatnim”, saopštila je zamjenica predsjednice Vrhovnog suda, Stanka Vučinić.
Suština borbe protiv nasilja u porodici je, kako je ocijenila, poboljšanje odnosa prema ženi.
“Na taj način ćemo spriječiti ono što sada imamo, a sada imamo za posljedicu da žena trpi nasilje i ne prijavljuje nasilnika. Česte su situacije da prijavi nasilnika, pa se predomisli”, istakla je Vučinić.
Senka Klikovac načelnica u Direktoratu za zdravstvenu zaštitu rekla je da je u skladu sa strateškim opredjeljenjima i svim mjerama, kada je u pitanju nasilje, neophodno obezbijediti multidisciplinarni pristup.
“To je jedini način za smanjenje nasilja i stvaranje uslova za slobodan i ravnopravan život. Kada kažem multidisciplinaran pristup, ne mislim samo na institucije sistema. Važna je saradnja sa civilnim sektorom, koji ulože ogromne napore u podizanje svijesti da ne treba praviti nasilje i da treba da se oslobodimo toga zla u našem društvu”, saopštila je Klikovac.
Načelnica Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti u Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, istakla je da je najrasprostranjenije nasilje nad ženama i da su njemu više izložene mlade i žene koje žive na selima.
“Onda kažemo da su žene sa sela višestruko diskriminisane. Učestalije je nasilje nad manje obrazovanim ženama, ali to ne znači da i obrazovane žene nisu izložene nasilju”, kazala je Pejović.
Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, učešće krivičnih djela, koja spadaju u krivična djela protiv braka i porodice u odnosu na ukupan broj svih krivičnih djela prijavljenih u 2015. i prošloj godini, sedam i po procenata.
“U okviru krivičnih djela protiv braka i porodice, nasilje u porodici je jedno od djela i njegovo učešće u 2015. godini iznosilo je 25 odsto, a u prošloj godini 35 odsto”, rekla je rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Ljiljana Klikovac.
Ona je objasnila da je u 2015. godini, kada je riječ o nasilju u porodici, bilo malo izrečenih kazni zatvora, ali se u prošloj godini, kako je dodala, taj broj znatno povećao.