U toku je javna rasprava za predlog izmjene zakona za (Ne) priznavanje inostranih diploma saopšteno je na okruglom stolu “(NE) priznavanje inostranih obrazovnih isprava“ održanog u organizaciji Studenskog parlamenta Univerzitreta Crne Gore koji je održan u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra.
Moderator okruglog stola, Maksim Janičić kazao je da je značaj izmjene zakona o priznavanju inostranih isprava ima za cilj da olakša proces priznavanja diploma i da poslije postavi jasne kriterijume koji mogu da pomognu mladima da biraju kvalitetne ustanove na kojima će se školovati i sticati znanja.
Svake godine se u Crnu Goru uveze preko 2000 diploma stečenih na ustanovama van naše države. A neki podaci govore da polovina tih diploma ima u najmanju ruku ubitan karakter. Neke diplome sa nekih ustanova i zemalja regiona pokazale su se kao manje kvalitetne, kazao je Janičić.
Predstavnik Ministarstva prosvjete, Mubera Kurpejović, kazala je da je Ministarstvo prosvjete predlagač izmjene zakona o priznavanju inostranih isprava i izjednačavanja klasifikacija koje je pripremila radna grupa koju su činili predstavnici osim predstavnika miinistarstva, predstavnici ustanova visokog obrazovanja, predstavnici Studenskog parlamenta koji su dostavili prigovore u pisanoj formi blagovremeno.
Ona je dodala da je zakon na javnoj raspravi i da ćemo u toku javne rasprave uvrstiti sve primjede u sami predlog zakona. Samoj izmjeni zakona predhodila je i analiza priznavanja ispava kroz projekat koji je sproveo profesor Dokmanović kao ekspert i koja je svakako dostupna na sajtu Vlade Crne Gore gdje se može vidjeti uporedna praksa kako je to regulisanio u drugim zemljama i šta je ono što je predložijo resorni ministar u Crnoj Gori, kazala je Kurpejović.
Nakon toga Vlada je usvojila informaciju o priznavanju inostranih isprava u Crnoj Gori i zadužila resorno ministarstvo da pripremi izmjene zakona koje za cilj imaju unapređenje postupka priznavanja isprava., kazala je Kurpejović.
Ona jo govorila o priznanju svih isprava od kojih su i one lošeg kvaliteta u Crnoj Gori već i one koje daju odgovor i koje ne zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Crnoj Gori. Crna Gora godinama poštuje i uvažava principe visokog obrazovanja. Ključne izmjene u prijedlogu zakona se odnose na nadležnosti i kriterijume, rekla je Kurpejović.
Ona je dodala da nama nije cilj da bilo kome koje završijo srednju i visokosrednju školu i visoko obrazovsanje stekao u nekoj od renomiranih ustanova da im otežamo na neki naćin život i zakomplikujemo proceduru. Nama je prvenstveno cilj da zaustavimo priliv loših diploma i na neki način usmjerimo naše mlade budeće studente da se upisuju u ustanove koje su renomirane ustanove koje imaju tradiciju i ustanove za koje već imate povratne informacije za tržište rada da su se te obrazovne ustanove pokazale kao kvalitetne odnosno da kadar koji dolazi iz tih ustanova je dobar i konkurentan na tržištu rada, istakla je Kurpejović.
Ona je rekla da želi da napravi razliku između falcifikata, diploma Mil i diploma koje se izdaju u ustanovama koje imaju akreditaciju i licencu koje imaju važeću licencu u drugoj zemlji a koje nedokazuju kvalitet diplome u našoj državi, kazala je Kurpejović.
Falcifikovane diplome su diplome koje su falcifikovane i za njih je određen krivični zakon ali nemogu bti predmet ovog zakona. Mil diplome su diplome koje se kupuju i to je nešto što je prepoznato u drugim zemljama i nose ime renomiranih ustanova a da pritom nemaju adresu te ustanove. To se može naći na nekome sajtu gdje se može vidjeti obavještenje da se neka obrazovna isprava i kvalifikacija može steći za tri mjeseca i da to košta određeni iznos. Diplome Mil nisu u preko 50% zemalja regulisane krivičnim zakonikom ni zakonom o priznanju već je to prepušteno tržištu rada, na način što su poslodavci taj filter odnosno neko koće reći i dodati povratnu informaciju dali su te diplome dobre ili loše, kazala je Kurpejović.
U 90% zemalja nemate ni rukovodeći zakon koji reguliše da se vaša kvalifikacija upisuje u radnu knjižicu osim onih koji idu direktno na tržište rada. Regulisane oblasti su građevina, studijski programi doktorske medicine, srednja medicinska odnosno babice i to je već nešto drugo to su regulisane profesije i za njih je posebna direktiva propisana, što zanju morate imati da biste radili u struci i morate ispuniti posebne uslove koje propisuje svaka zemlja za sebe u skladu sa ovom direktivom, kazala je Kurpejović.
Ministarstvo je poštrilo mjere kako bi spriječila priznavanje isprava i kako bi se zaštitili, tako ubuduće da bi vaša obrazovna isprava bila priznata u svrhu zapošljavanja neće se cijeniti samo status ustanove iz koje dolazi, već isprave, prava koja ona ima u zemlji u kojoj je ona izdata, cijeniće se i praktična nastava, period praktične nastave koji je proveden, kod kojeg poslodavca, cijeniće se i samo ugled obrazovnog odnosno studijskog programa. Ono što je novina i što je izazvalo najviše polemike tokom javne rasprave jeste mogućnost angažovanja eksperta iz grupe eksperata koji će cijeniti kvalivikaciju odnosno dati svoje mišljenje dali je ta kvalifikacija odgovara i ispunjava uslove za prijem na Crnogorskom tržištu rada, to je znači nešto što je možda nainteresantnije za nas i za vas kada govorimo o zapošljavanju, kazala je Kurpejović.
Što se tiče nastavka studija, ovdje govorimo o nastavku studija jer smo na ustanovi visokog obrazovanja, nadležnos priznavanja isprava za nastavak studija je ostala kod Univerziteta Crne Gore odnosno ustanove visokog obrazovanja. Ukoliko želite magistarske i doktorske studije vi će te se obraćati ustanovi visokg obrazovanja koja će sa svojim posebnim aktima moći da popiše i dodatne kriterijume koji mogu biti veće ili manje zahtjevni da bi ste vi mogli nastaviti studije u Crnoj Gori odnosno stekli zvanje magistra ili doktora nauka, kazala je Kurpejović.
Kada govorimo o studijamo do nivoa visokog obrazovanja to je u nadležnosti obrazovnih ustanova odnosno škola, do kada govorimo o priznavanju za sve nivoe zapošljavanja to je u nadležnosti Ministarstva prosvjete gdje će osim ovoga što je propisano zakonom i pod zakonskim aktima piše se u red i sami izgled dokumenata i moraće se dostaviti na uvid šta je taj neko završijio odnosno ima kao predhodno obrazovanje, dali je prelazio sa jedne obrazovne ustanove na drugu i gdje će te moći da tražite jedan CV gdje će te moći da vidite tip nekog obrazovanja kako bi došli do zaključka odnosno ekspert došao do mišljenja za odbijanje odnosno prihvatanje zahtjeva za priznavanje, kazala je Kurpejović.
Ona je dodala da svake godine dobiju preko 2000 zahtjeva za priznavanje inostranih isprava i to pogotovo iz regiona sa privatnih ustanova visokog obrazovanja. U Crnoj Gori imate preko 3000 zahtjeva od mladih ljudi godišnje a da njih 2000 nijesu završili master studije. Ove godine je bilo 700 aplikanata koji su završili van Crne Gore a preko 2300 koji su završili u Crnoj Gori tako se tu može vidjeti odnos između obrazovnih isprava koje se stiču van Crne Gore i koje se stiču u Crnoj Gori, kazala je Kurpejović.
Prorektor Univerziteta Crne Gore, Đurđica Perović kazala je da je saglasna sa predloženim zakonom i da novi zakon donosi nove kriterijume u visoko obrazovanje, u studijama i nivou visokog obrazovanja. Važno je što se radi na izmjeni člana 15a koji se odnosi na procjenjivanje diploma i njihovog kvaliteta, kazala je Perović.
Univerzitetu Crne Gore je ostavljen prostor za priznavanje diploma radi nastavka obrazovanja bilo prelaska s jednog nivoa obrazovanja na drugi, kao i izjednačavanje ekvivalencije. Izdavanje srednjih diploma i dalje ostaje u nadležnosti Ministarstva prosvjete. Što se tiče magistarskih studija i novih magistarskih studija tu su već predviđeni prijemni ispiti tako da vjerujem da će to biti jedan dodatni kontrolni mehanizam, kazala je Perović.
Predstavnik Studenskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Šipčić kazao je da govori ispred jedine priznate visoko obrazovne ustanove i 20.000 studenata. Mi smo evidentirali ovaj problem kao značajan i kao negativan trend i sve više ulazi u korijenje obrazovanja i narušuje njegov kvalitet. Svjesni smo da je hiper produkcija trend kojem se zaista definitivno mora stati na put, kazao je Šipčić.
On je kazao da se stvara socijalni ambijen tako što srednjoškolci se upišu na fakultet i tu budu naredne četiri godine i stvori se socijalni mir a nakon toga odu na zavod za zapošljavanje i tamo ostanu dugo godina da čekaju posao. I da nema nikakve koristi od toga što dobiju diplome za visoko obrazovanje a nakon toga dugo čekaju na tržište rada za posao, kazao je Šipčić.
On je kazao da je od 2011 godine u Crnoj Gori uvezeno 20.000 diploma koje imaju kvalifikaciju i one dosta zauzimaju mjesta među visokoškolcima koji su došli da studiraju u svojoj državi i čije su diplome znatno većeg kvaliteta. Sigurni smo da ovih 20.000 diploma koje smo pomenuli a koje stižu u našoj državi imaju od 30% do 50% diploma koje su stigle sa fakulteta sa puno manjim kriterijumom i samim kvalitetom, kazao je Šipčić.
On je dodao da takve diplome zauzimaju značajno mjesto na tržištu rada u našoj državi što dovodi do pada kvaliteta zaposlenih u našoj javnoj upravi, kazao je Šipčić.
Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Vesna Radulović kazala je da su zanimanja koja se traže na zavodu za potrebe tržišta rada od strane poslodavaca a koja su vezana za visokoškolce: ekonomista, pravnik, profesor matematike, doktor stamatolog, bečelo ekonomista, građevinski stručnjak, radio dijagnostičar i drugi.