NVO sektor da predlaže konkretne inicijative jer “nije valjda da je najveći problem u državi direktor ASK-a”, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na okruglom stolu – “ Saradnja Vlade i NVO u procesu pristupanja EU” koji je održan u Hotelu Hilton u Podgorici.
Glavni pregovarač sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević kazao je što se tiče organizacije ovoga skupa, ovo je treći skup koji smo organizovali ove godine, prvi je održan u julu, drugi u septembru sa svim nevladinim organizacijama sa sjevera Crne Gore i ovo je treći put da organizujemo u Podgorici opet.
“Mislim da je ovo jedna dobra prilika, znači da sve organizacije koje su dio pregovaračkog procesa budu uključene i mislim da se vladavina prava tiče naravno kolega koji su aktivno uključeni u grupama za poglavlja 23 i 24, isto tako grupama koje se bave poljoprivredom ili ribarstvom ili zaštitom životne sredine, a i zaštitom potrošača”, kazao je Drljević.
On je dodao “tako da je upravo zbog toga vođeni tim pristupom smatrali smo da je jako dobro da i kolege koje u svojim radnim grupama čuju i da budu pozvati jer mislim da privilegovano pravo nekog koje samo u grupama 23 i 24 da se naravno bavi ovim pitanjem”. “Vladavina prava je horizontalno pitanje, pitanje svih pitanja”, kazao je Drljević.
On je kazao “vođeni tim pristupom smo htjeli da nastavimo naš rad, znači ovo su sve nevladine organizacije, organizacije civilnog društva koje su uključene u pregovarački proces i da sjedimo zajedno i razgovaramo”, kazao je Drljević.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković kazao da kontinuitet dijaloga unapređujemo iz dana u dan i drago mi je da smo prevazišli određene nedostatke istaknute na našim prethodnim sastancima. On je kazao da zamjera što na ovom sastanku nijesu došli oni koji su ključni kritičari Vladinih politika i rezultata u procesu pregovora. On je istakao da smo kroz nekoliko zakonodavnih aktivnosti uspjeli da primijetno unaprijedimo ambijent za rad NVO sektora. Za 2019 godinu je iz državnog budžeta za projekte NVO opredijeljeno 3,5 miliona eura. Tendencija rasta budžetske podrške radu NVO je evidentna, pa je u protekle dvije godine Vlada kofinansirala 69 projekata NVO u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura, kazao je Marković.
„Crna Gora je od početka procesa pregovora zauzela stav o iskrenom i transparentnom pregovaranju. Ne samo da smo jedina zemlja koja je civilni sektor uvela u radne grupe, već svoje nedostatke i probleme nijesmo gurali pod tepih, nego smo ih stavljali na sto. Da o njima razgovaramo i da nađemo najbolje i primjenjivo rješenje za crnogorsko društvo“. Ne bi bilo korektno zloupotrijebiti takav pristup a informacije o problemima koristiti za ostvarivanje nekih drugih ciljeva ili kratkoročnih dnevno-političkih poena, istakao je Marković.
On je u svome izlaganju ponovio da Crna Gora predano radi na ispunjavanju obaveza iz svoje evropske agende i da za nas Evropska unija nema alternativu. On je rekao da su pregovori dvosmjeran proces i da pažljivo posmatramo dešavanja u Evropsku uniju te i da smo ohrabreni izborom nove Evropske komisije kao i porukama koje nam govore da se proširenje vraća u fokus politike u Briselu, rekao je Marković.
„Razumijemo sadašnji evropski konekst i u odnosu na njega ponašamo se kao Evropljani. Ali, ono što želimo je evropsko liderstvo na prostoru Zapadnog Balkana, a ne bilo čije drugo koje ne dijeli ili ne pripada evropskom sistemu vrijednosti“. On je istakao da u fokusu naših napora ostaje izgradnja stabilnog i snažnog sistema vladavine prava, kao temelja demokratskog društva kojem težimo. „Značajna potvrda naših napora je nedavna vijest o usvajanju Izvještaja o ispunjenju početnih mjerila za poglavlje 8 – Konkurencija od strane Savjeta EU, što je korak dalje na putu do otvaranja jedinog preostalog poglavlja pravne tekovine“, rekao je Marković.
On je istakao da smo sada ispunili većinu od ukupnog broja privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Današnji sastanak sa NVO je treći ove godine na kojem neposrednog razgovara sa predstavnicima civilnog sektora. On je dodao da će ubuduće da uključi u saradnju sa NVO sektorom Ministarstva ekonomije, poljoprivrede i ministarstvo saobraćaja. Sledeći sastanak moraju da budu konkretnije inicijative, kazao je Marković.
Marković je pozvao NVO sektor da predlaže konkretne inicijative jer “nije valjda da je najveći problem u državi direktor ASK-a”.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav kazao je da Evropska unija daje 40 miliona eura Vladi, a manji dio NVO sektoru i medijima i dodao da dobijaju puno pritužbi sa tri argumenta: “ne možemo da preživimo ako ne dobijemo novac, drugo uvijek dobijemo novac ali sad ga nijesmo dobili i treće nikad nijesmo dobili novac”. “Nijedan od tih argumenata ne ne odnosi na naše odlučivanje jer nijesmo tu da otvaramo radna mjesta u NVO sektoru . Postoji jasna metodologija kako se projekti razmatraju. Moja preporuka vama je da da pišete što je moguće bolje predloge projekata koji će biti u skladu sa standardima i zaboravite tri argumenta koje sam pomenuo”, poručio je Orav.
Orav je dodao osvrćući se na uloga NVO u procesu evropskih integracija, ambasador Orav je kazao da ona ne smije da bude potcijenjena. Dodao je da su u svom posljednjem izvještaju konstatovali da je poboljšano zakonodavno, institucionalno i finansijsko okruženje u kojem rade organizacije civilnog društva, te da su prisutni neki konkretni rezultati. On je kazao da je počela sa radom nova Evropska komisija i da je to značajno za sve zemlje kandidate. On je dodao da se, iako je bilo nekih pomiješanih signala iz EU, proces proširenja nastavlja kao i da su vijesti o poglavlju 8 signal za to. „Ako EU nešto obeća, Evropska unija će onda to ispuniti“, kazao je Orav.
Nevladine organizacije u Crnoj Gori ne treba da budu kritički nastrojene prema Vladi da bi dobile novčanu podršku EU, samo je potrebno da imaju dobre projekte, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav.
Predsjednik Evropskog pokreta Momčio Radulović je pitao da li politički neutralne NVO moraju da postanu snažno antivladine da bi dobile više sredstava od evropskih struktura i Vlade Crne Gore.
Predstavnik Centra za građansko obrazovanje, Snežana Kaluđerović kazala je da radni dokument EK potvrđuje navode te organizacije da Crna Gora u poglavljima 23 i 24 stagnira, a da u nekim djelovima bilježi i regresiju. Ona je konstatovala da je EK propustila da napravi adekvatan osvrt na pravno načelo Vrhovnog suda kojim se ograničava pravo na lijek onih koji su nezakonito smijenjeni odlukama skupštinske većine.
Predstavnik Centra za razvoj nevladinih organizacija, Lidija Knežević kazala je “smatram da ovakvi skupovi jako doprinose boljem i otvorenijem dijalogu Vlade i NVO sektora ali takođe i rješavanju brojnih izazova koji su evidentirani u radnim dokumentima Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 koja su inače tema današnje diskusije”, kazala je Knežević.
Ona je dodala “u radnom dokumentu koji je jasniji nego ikad i apostrofira probleme posebno u oblasti pravosuđa i oblasti borbe protiv korupcije i navodeći naravno pojedinačne slučajeve, Evropska komisija izražava zabrinutost povodom reizbora predsjednice Vrhovnoga suda Vesne Medenice i novog reizbora presjednika sudova uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata”, istakla je Knežević.
“Takođe upućene su kritike na rad Agencije za sprečavanje korupcije, na nezavisnost agencije i da je potrebno dalje jačati i obezbijediti istinsku nezavisnost svih relevantnih istitucija u ovoj oblasti, posebno u Agenciji za sprječavanje korupcije”. Takođe upućene su kritike na rad kontraverznog tumačenja i predmeta zakonodavstva od strane agencije i kvaliteta odluke ove institucije, a sa druge strane svjedoci smo da nedavno je podržana kandidatura direktora agencije gospodina Radonjića za mjesto presjednika savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama a moramo imati u vidu da i oni negdje najviše snose odgovornost upravo zbog ovakvih kritika i ocjena u radnom dokumentu”, kazala je Knežević.
Ona je istakla za saradnju Vlade i civilnoga društva da “pozdravljamo napore Vlade posebno u poslednjih pola godine intezivirane, konsultacija i unapređenja saradnje sa nevladinim organizacijama na sjeveru Crne Gore”. “Bilo je više takvih skupova koji su imali za cilj unapređenje kapaciteta”, kazala je Knežević.