Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore danas na platou između Skupštine Glavnog grada i biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici organizovao je događaj povodom obilježavanja Evropskog dana samostalnog života (5. maj), Dana Evrope (9. maj) i Svjetskog dana podizanja svijesti o pristupačnosti (16. maj). Događaj je organizovan u okviru projekta „EU4ME“ koji finasira Evropska unija, a sprovodi UNDP, i to kao mjera Akcionog planaza 2019. Strategije za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore EU.
Na ovaj način UMHCG se već šestu godinu zaredom pridružuje kampanji koju pokreće Evropska mreža za samostalni život (European Network for Independent Living) – ENIL i njene članice, s ciljem podizanja svijesti o samostalnom životu, o pravu osoba s invaliditetom na sopstvene odluke i izbore, kontrolu nad podrškom koju dobijaju od drugih, odgovornost da za postupke snose i „posljedice“ i pravo na grešku koje neće biti automatski povezivani s činjenicom da imamo invaliditet i da su greške logične.
Takođe, ovo će biti i prvi put da se u Crnoj Gori obilježava Svjetski dan podizanja svijesti o pristupačnosti,k
oji se inače u svijetu obilježava svakog trećeg četvrtka u maju
.
Samostalan život mora biti dostižan svim osobama sa invaliditetom (OSI), a fizičke prepreke u okruženju mogu se ukloniti planskim, pažljivo osmišljenim djelovanjem, uz primjenu uspostavljenih standarda bez izuzetka, kazao je predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Milenko Vojičić.
On je danas, na obilježavanju Evropskog dana samostalnog života, Dana Evrope i Svjetskog dana podizanja svijesti o pristupačnosti, poručio da personalna asistencija, pristupačno okruženje, proizvodi i usluge i saobraćaj ne smiju biti skupi, a obrazovanje i stanovanje nedostižni.
„Sve to je mnogo jeftinije, nego što državu košta samo jedna institucija. Najskuplja je izolacija, diskriminacija i segragacija. Samostalan život mora biti dostupan svima i jednako dostižan za sve OSI i ne smije biti privilegija pojedinačnih izolovanih slučajeva“, rekao je Vojičić.
On je naveo da je važno da država shvati da su najveći stučnjaci za život OSI upravo one same.
Samostalni život nije hir, niti je borba za njegovo ostvarivanje nastala kao rezultat nezahvalnosti i samoživosti OSI, on je nastao i postoji kao istinska potreba da imamo dostojanstven život“, dodao je Vojičić.
Prema njegovim riječima, da bi samostalni život OSI bio moguć, potrebno je da postoji pristupačna sredina, prevoz, mogućnost za razmjenu informacija, odgovarajuća ortopedska pomagala, aisitivne tehnologije i usluga personalne asistencije.
Vojićić je naglasio da fizičke prepreke u okruženju mogu biti uklonjene samo planskim, pažljivo osmišljenim djelovanjem svih koji grade u tom okruženju.
„Da bi to bilo postignuto neophodno je uspostavljene standarde, koje izgrađeno okruženje treba da ima, primjenjivati u praksi bez izuzetka“, rekao je on.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović rekao je da je država uspjela da u zakonske propise inkorpira pravila koja OSI omogiućavaju život dostojan svakog građanina Crne Gore.
„Uvijek smo se starali da kroz donošenje propisa budemo partneri sa svim udruženjima koji su za to pokazala interes“, naveo je on.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković rekao je da su saobraćajni objekti, autobusi i stanice u velikoj mjeri prilagođeni OSI, dok prilagođavanje prevoznih sredstava predstavlja složeniji posao, za koji je potrebno više vremena.
„Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju naglašava dostupnost uslova prevoza svim učesnicima pod jednakim uslovima“, istakao je Nurković.
On je kazao da propisi, kao obavezan uslov za dobijanje licence za pružanje usluga autobuske stanice, predviđaju da svi redovi vožnje moraju biti istaknuti na vidnom mjestu u čekaonici, ispisani na Brajevom pismu.
„Objekat autobuske stanice mora da bude pristupačan osobama smanjenje pokretljivosti i OSI“ naglasio je Nurković i dodao da najmanje tri mjesta u čekaonici moraju da budu namijenjena za njih.
On je rekao da osoba koje upravlja autobusom obezbjeđuje OSI pomoć pri ulasku, kretanju i izlasku sa autobuske stanice, kao i ulasku i izlasku iz autobusa, ukracaju i iskracuju prtljaga.
Nurković je objasnio da se mora utvrditi minimalan broj taksi vozila koja će biti prilagođena OSI.
„U autobusu moraju biti obezbijeđena dva sjedišta koja se moraju prilagoditi OSI, kao i prateća oprema koja podrazumijeva rukohvate, platforme za olakšan ulazak i izlazak u vozila javnog prevoza“, pojasnio je ministar.
On je kazao da je Ministarstvo propisalo način označavanja mjesta za parkiranje vozila OSI, kao i izradu znaka pristupačnosti kojim se obilježavaju njihova vozila.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada, Slađana Vujačić, kazala je da Podgorica vodi odgovornu socijalnu politiku.
“Učinjen je značajan napredak, međutim potrebno je još rampi, liftova i elemenata koji će našim sugrađanima život učiniti pristupačnim i samostalnijim”, navela je ona.
Vujačić je rekla da Glavni grad, osim postojećih socijalnih servisa koji građanima olašavaju život i čine ga kvalitetnijim, radi i na razvoju novih.
