Civilni sektor ima izuzetno značajnu ulogu kada je u pitanju borba protiv korupcije, zaključeno je na konferenciji pod nazivom „Uloga civilnog društva u borbi protiv korupcije“ koja je održana šestog decembra 2017. godine u prostorijama EU info centra.
Događaj je organizovao Centar za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, uz podršku Delegacije Evropske unije. Na konferenciji je bilo riječi o tome kako civilni sektor može da utiče na borbu protiv korupcije.
Ana Novaković, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija, kazala je da je generalno nezadovoljna situacijom u našoj državi kada je korupcija u pitanju, odnosno borba protiv iste. „Naša Agencija za sprečavanje korupcije je nedavno potpisala sporazum o saradnji sa Vašom komisijom državnom koja je – vidjeli smo – koliko aktivna i proaktivna, vjerovatno se slično sličnom raduje. Čak je i fokusirana na taj zajednički rad u budućnosti Vaš na zaštiti zviždača – to je jedan od prioriteta koji su prepoznali. Tako da, evo, mislim da je za početak ovo jedna slika o tome sa kim se i naše institucije u regionu povezuju, mada se to nadovezuje na prepoznavanje jako čudnih partnera i uzora od strane naše Vlade“.
Ona je kazala da Crna Gora od Azerbejdžana preuzima otvorenu upravu, te da naše sudije idu tamo na obuku. Novaković je izrazila nadu da će se nešto naučiti iz tih regionalnih i međunarodnih saradnja.
Kada je u pitanju uloga civilnog društva u borbi protiv korupcije, Novaković je istakla da usljed nemoći državnih institucija, kao i institucija koje su nadležne da pitanju korupcije stanu na kraj, dolazi do toga da se moraju uključiti novi akteri ili formirati nove institucije koje će se na efikasniji način uhvatiti u koštac sa borbom protiv korupcije, a onda je pomenula civilni sektor kao jedan od tih aktera koji imaju veliku ulogu kada je ova tema u pitanju.
Ona smatra da, u skladu sa njihovim ingerencijama, civilni sektor ima ulogu da otkriva korupciju i da istu predstavi javnosti. Neki veliki slučajevi korupcije otkriveni su upravo zahvaljujući proaktivnosti nevladinih organizacija, istakla je Novaković. „Ono što donosi, naravno, tu ozbiljnu poziciju organizacije koja se bavi sa ovim osjetljivim pitanjima jesu, naravno, i posljedice, a one su ogromne. Mislim da su sve organizacije u Crnoj Gori koje se direktno ili indirektno bave pitanjima korupcije – dakle, uopšte govore o nepravilnostima u onom najširem smislu – pretrpjele jako ozbiljne posledice, neke trpe i danas po njihov rad, njihov aktivizam, pa i ugled i ti mehanizmi su različiti“.
Ona je dodala da jedan od tih mehanizama jeste stavljanje u pogon medija koji su kontrolisani od strane vlasti i koji zaista znaju – nekada u talasima, a kada su neki aktivisti civilnog društva u pitanju, i u kontiunitetu – da plasiraju besomučno prljave kampanje koje su isključivo usmjerene na narušavanje ugleda i časti tih aktivista.
Novaković je dodala da je bilo šokantno da se mediji na takav način uključuju u borbu protiv aktivista. Kako navodi, u nekom zdravom sistemu mediji i civilni sektor bi trebalo da budu partneri.
Po njenim riječima, drugi mehanizam predstavljaju institucije koje se bave različitim istražnim radnjama, a koje se stavljaju u pogon protiv određenih nevladinih organizacija. Kako Novaković navodi, “te fascinantne anonimne krivične prijave” koje se odnose na nevladin sektor su one po kojima naši organi djeluju po automatizmu i odmah procesuiraju, iako im neke prijave sa ozbiljnim dokazima godinama stoje u fioci. Bez obzira na to što organizacije znaju da su čiste i što posluju u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore i u skladu sa politikama donatora, posjete različitih istražnih organa ili inspekcija odvraćaju organizacije od njihovog svakodnevnog rada i poslovanja.
Predsjednik Centra za civilne komunikacije iz Makedonije German Filkov kazao je da broj inicijativa koje su usmjerene ka tužilaštvu opada i da je – od 13 inicijativa koliko je ova institucija primila – taj broj spao na nulu. „Od trideset odsto od ispitanika je zatražen potkup/mito, 29 odsto ispitanika je dalo potkup/mito“.
On je dodao da je 92 odsto ispitanika svjesno koruptivne prakse, samo 28 odsto ispitanika prijavljuje korupciju, a za 47 odsto ispitanika korupcija je prihvatljiva praksa. Kada je u pitanju potencijal za borbu protiv korupcije, 15 odsto ispitanika smatra da se korupcija ne može smanjiti, 48 odsto smatra da će korupcije uvijek biti, ali da se može smanjiti, 26 odsto smatra da se korupcija može znatno smanjiti, a samo 9 odsto ispitanika u Makedoniji smatra da se korupcija može u potpunosti otkloniti.
Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa, kazala je da su u radu Instituta, koji je usmjeren na borbu protiv korupcije, dolazili do dokumenata koji su pozivali na nezakonite radnje institucija i organa javne uprave, a koji smanjuju njihov kredibilitet i povjerenje.
Bajramspahić je dodala da generalno nijesu zadovoljni kako se država nosi sa problemom korupcije. „Do sada smo bili usmjereni na rad kada je u pitanju korupcija na više nivoa – sa jedne strane mi nismo ljudskopravoška organizacija i usmjereni smo na pitanja vezana za efikasnost, funkcionalnost za integritet procesa, a sa druge strane imamo institucionalan pristup, pa se bavimo državnim institucijama od Državnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, Državne revizorske institucije, Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa i tako dalje. U isto vrijeme pratimo oblasti koje su od posebnog rizika za korupciju kao što su: zapošljavanje, budžet, policija, lokalne samouprave i tako dalje“.
Marko Savić, direktor Odjeljenja za istraživanje javnih politika Centra za monitoring i istraživanja – CEMI, se fokusirao na rad Direkcije za sprečavanje korupcije i na model uspostavljanja iste.
Na kraju događaja, svi učesnici su se složili da je borba protiv korupcije bitan segment u našoj državi i da civilni sektor ima ključnu ulogu u borbi protiv iste.