Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 24. februara 2020. godine, promovisalo je “Dane otvorenih vrata u Direktoratu za plaćanja”, u cilju da se poljoprivredni proizvođači i prerađivači bliže upoznaju sa svim procedurama koje se sprovode u okviru realizacije javnih poziva za bespovratnu podršku investicijama kroz IPARD program. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, kazao je da je poziv koji je objavljen danas, nova prilika i šansa da se iskoristi novih 12 miliona eura bespovratne podrške koju su obezbijedili fondovi EU i nacionalna sredstva iz budžeta. Kroz IPARD program za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivrednicima je na raspolaganju preko 12,3 miliona eura bespovratne podrške.Generalna direktorica Direktorata za plaćanje, Danka Perović, kazala je da se ukupna vrijednost prihvatljivih investicija kreće od deset hiljada eura do 500 hiljada eura, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
„U okviru ovog poziva poljoprivrednim proizvođačima je na raspolaganju 12,3 miliona eura bespovratne podrške. Visina podrške kreće se od 60 do 70 odsto, što znači da je moguća bespovratna podrška do 350 hiljada eura po projektu“, rekla je Perović prilikom predstavljanja poziva u okviru Dana otvorenih vrata u Direktoratu za plaćanja Ministarstva.
Programom su, kako je kazala, obuhvaćeni svi sektori koji su prema analizama Ministarstva značajni za poljoprivredu, odnosno mlijeka, mesa, voća i povrća, ratarstva, uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje, sektor vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstvo i ribarstvo.
„Prihvatljive investicije se odnose na nabavku mehanizacije i opreme, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata, uređenje infrastrukture u okviru gazdinstava, podizanje novih zasada, investicije u obnovljive izvore i izgradnju sistema za vodosnabdjevanje“, istakla je Perović. Javni poziv traje do 19. maja. Ona je kazala da je za IPARD podršku prisutno veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača.
„U okviru Dana otvorenih vrata Direktorata želimo prvo da predstavnici medija vide koje su to zahtjevne procedure koje korisnici prolaze, od apliciranja do zadnje stepenice koja označava isplatu. Naša zajednička obaveza je da tu proceduru zajedno prođemo kako bi ta podrška što prije došla do krajnjih korisnika“, naveo je Simović.
On je najavio da će u narednim danima biti posebna posjeta poljoprivrednih proizvođača, a nakon toga prerađivača, kako bi svi shvatili zahtjevnost tih procedura.
„Trenutno su iz prethodna dva javna poziva u toku investicije od 28 miliona eura. Taj investicioni zamah je već krenuo i treba da proizvede tu bespovratnu podršku od oko 15 miliona eura“, rekao je Simović.
On je kazao da je novo ohrabrenje, pored 264 ugovorena projekta, bio rezultat drugog javnog poziva za preradu.
„Kroz njega smo dobili 52 zahtjeva ukupne investicione vrijednosti od 38 miliona eura. Očekujemo i kroz ovaj najmanje onoliko zahtjeva koliko smo dobili kroz prvi, a to je 389 aplikacija“, podsjetio je Simović.
Prema njegovim riječima, Makedonija je kroz tri javna poziva imala manje od 140 zahtjeva, Hrvatska za dva javna poziva manje od 40, a Turska za tri mjere čak manje od deset zahtjeva.
„Crna Gora je kroz tri javna poziva imala oko 500 zahtjeva. Veoma smo bili striktni u poštovanju dogovorenih procedura, ali smo imali dobru pripremu kroz realizaciju IPARD like projekata. Takođe, imali smo dobru komunikaciju i terenski pristup“, istakao je Simović.
Albanija je od ukupnog broja podnešenih aplikacija ugovorila 21 odsto, Makedonija 46 odsto, Srbija 21 odsto, Turska 30 odsto, a Crna Gora 63 odsto.
„Vjerujem da ćemo u ovoj godini realizovati ono što smo najavili početkom godine, a to je da ona bude obilježena novim velikim investicionim zamasima u sektoru poljoprivrede koji nastaju kao rezultat podške EU i evropskih fondova i napora Crne Gore za dobro poljoprivrednog sektora“, kazao je Simović.
Šef Sektora za saradnju u delegaciji EU u Crnoj Gori, Herman Spitz, kazao je da EU želi da IPARD programom podrži poljoprivredu i ruralni razvoj u pretpristupnom procesu u Crnoj Gori i drugim zemljama kandidatima.
„EU je doprinijela sa 39 miliona eura, Vlada je opredijelila dodatna sredstva, a korisnici pokrivaju iznos svojih ulaganja osiguravajući na taj način vlasništvo nad projektima“, rekao je Spitz.
Spitz je u svom obraćanju istakao da očekuje da će Direktorat za plaćanja imati dug vijek trajanja jer će biti od velike važnosti za sprovođenje zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska države u EU.
„Očekujemo veliko interesovanje i pozvao bih poljoprivrednike da se prijave i iskoriste podršku koju EU i Vlada nude za modernizaciju poljoprivrede“, zaključio je Spitz.