BLOG: Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Društvene mreže su sastavni dio savremenog načina života gotovo svih generacija, a najviše mladih. Danas su  lako dostupne pa se vjerovatno svi nekada zapitamo kako smo uopšte do nedavno bez njih funkiconisali.

„Društvo“ u društvenim mrežama

Društveni život je izuzetno bitan faktor kada je mentalno zdravlje u pitanju. Kroz naš društveni život, zadovoljavamo potrebu za prihvatanjem, pripadanjem, ispunjenošću i povezivanjem. Društvene mreže su nam pružile besplatnu komunikaciju sa ljudima ma gdje oni bili na svijetu, kao i brzu razmjenu informacija. Naravno, baš zbog te dostupnosti, pojavljuju se i negativni aspekti – o kojima se sada često govori. Važno je da znamo da društvene mreže nisu same po sebi štetne, već njihova prekomerna upotreba jeste (tačnije, potencijalna zavisnost od njih).

Najčešće online platforme koje mladi koriste, i za koje vjerujemo da svi imaju, ili su barem čuli za njih, su Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat i Twitter. Preko ovih platformi dobijamo povratne informacije na sadržaj koji kreiramo, u vidu šerova, lajkova i komentara.

Moguće je postati zavisan upravo od ovih povratnih informacija. Najčešće ta zavisnost potiče od  nekog trenutnog i imaginarnog osjećaja zadovoljstva, baš zbog lajkova, pratioca, pozitivnih komentara. Sa naučne strane to je pozitivno potkrepljenje koje aktivira lučenje dopamina, ali i dalje stvara zavisnost od istog kada je upotreba prekomerna. Na taj način se, takođe, stvara i iluzija o sebi, pogotovo kod osoba koje su narcisoidne.

Negativni uticaji društvenih mreža

Društvene mreže, anksioznost i „strah od propuštanja“

Danas nam je sve na dohvat ruke, samo jedan klik od nas. Upravo zato internet doživljavamo kao  mjesto gdje se sve dešava. Zato mladi nekada imaju „strah“ da nešto ne propuste, da ne budu u koraku sa nekim aktuelnim dešavanjima i temama. To je zapravo neka vrsta anksioznosti, taj konstantan osjećaj napetosti i kompulzivna potreba za prelistavanjem mreža, kako bi bili „u toku sa dešavanjima“.

Kod mnogih se ova anksioznost odražava na kvalitet sna, kroz zapostavljanje obaveza, gubitak fokusa za druge aktivnosti, a najčešće tu propati učenje. Zato takve osobe pokazuju intenzivnu uznemirenost pa i paniku kada izgube internet konekciju, istroši im se baterija na telefonu, ili tome slično.

Društvene mreže i depresija

Jedan od razloga iz koga se depresija toliko često razvija kod mladih je taj što se stavlja znak jednakosti između društvenih mreža i „ideala“ poput popularnosti, uspjeha i prihvaćenosti. Mladi broj lajkova, komentara, šerova i pratilaca vide kao izvor ličnog vrednovanja, i na osnovu toga grade svoj lični identitet. Ukoliko to izostaje, sebe smatraju manje vrijednima, odbačenima, nebitnima. Naravno, okidač za depresiju je i cyber nasilje – objavljivanje tračeva, laži, izbacivanje iz grupa, pa i prijetnje. Samom razvoju depresije takođe pogoduje i zanemarivanje fizičke aktivnosti, kretanja, druženja u realnom životu, usljed zavisnosti od društvenih mreža.

Društvene mreže i iskrivljena slika o sebi

Danas veliki broj tinejdžerki (pa i adolescentkinja) same društvene mreže smatraju kao neko mesto za „reklamiranje“ sebe tj. svog fizičkog izgleda, gdje pritom koriste mnogobrojne filtere kako bi prikazale „savršenstvo“, što je naravno pokazatelj niskog samopouzadnja.

Zbog aplikacija za obradu slika, tinejdžerke su nezadovoljne svojim izgledom zbog bubuljica, masne kose, kilaže, što je sasvim normalno i očekivano u toj fazi života pa i kasnije, kod svake djevojke i dječaka. Najveći krivac za to je Instagram, gdje se svi prikazuju sa savršenim licem, tijelom i kožom. Ali svi znamo da to savršenstvo ne postoji! Međutim to je veliki problem, jer ka tome svi teže.

Sam Instagram i sve društvene mreže su nametnule „standarde ljepote i atraktivnosti“ te poređenje sa tim standardom kod mladih djevojaka neretko dovodi do poremećaja tjelesne šeme. Počinje od toga da u ogledalu vide samo svoje mane. Nikada nisu dovoljno mršave/zgodne, provokativne (naravno, jer ogledalo nema filtere i Photoshop).

Pozitivni uticaji društvenih mreža

Održavanje kontakata sa prijateljima i članovima porodice van vaše zemlje

Na svu sreću društvene mreže su nam omogućile da sa svojim bližnjima koji su fizički daleko komunirciramo brzo, lako, jednostavno i bez skupih telefonskih poziva, te da spriječimo da se od njih distanciramo, i održimo bliskost. Naravno video pozivi su dodatna pogodnost u tom smislu – čine komunikaciju sličnijom komunikacijom uživo. Takođe, na društvenim mrežama možemo i pronaći poznanike sa kojima smo davno izgubili kontakt.

Povezivanje i upoznavanje sa osobama sličnih interesovanja

Danas imamo mogućnost formiranja ličnog profila do najsitnijih detalja, što je naravno povećalo šansu da se povežemo sa ljudima iz različitih djelova svijeta na osnovu zajedničkih interesovanja. Dodatno nam pomažu grupe i stranice kojima se možemo priključiti ili ih čak i sami formirati. Ovako ostvarena poznanstva mogu i izaći iz virtualnog prostora i postati prava, neposredna.

Prezentovanje kreativnosti i stvaralaštva

Društvene mreže su mnogim ljudima omogućile da svoje stvaralaštvo predstave široj populaciji nego što je to ranije bio slučaj. Njihova poezija, proza, umjetničke fotografije, stripovi, zanimljivi video klipovi, izrada nakita, sređivanje ljubimaca, odjeće, proizvodnja domaće hrane i slično sada lakše nalaze put do korisnika. Međutim mnogo je ljepše i zanimljivije vidjeti ovakve kreativne stvari na mrežama, neki stih koji će vam popraviti dan, nečija fotografija prirode, hrana koja će vam zamirisati kao da je tu. U moru sličnosti i istih stvari ovo je jedno lijepo i prijatno osvježenje.

Virtuelne grupe podrške

„Umrežavanje“ je značajno uticalo na ljude sa različitim vrstama problema, jer im je omogućilo da se međusobno povezuju, i na taj način jedni drugima pružaju pomoć i podršku. Veoma je bitno, jer je prednost usmjerena na zajednice za podršku osobama sa mentalnim ili fizičkim bolestima. Prednost je naročito za one osobe koje nemaju oslonac u svom najbližem okruženju i koje se kroz ovaj način komunikacije, čitajući iskustva drugih, mogu osnažiti za obraćanje stručnom licu.

Dostupnost informacija i edukativnog materijala

Danas se vijesti dijele mnogo brže i jednostavnije. Sve što nas zanima možemo pronaći na internetu. Sa pojavom i generalno ekspanzijom društvenih mreža postalo je mnogo jednostavnije i tražiti i dobiti pomoć po pitanju različitih stvari. Od toga da ste pronašli nečiji novčanik ili ga izgubili, ili pronašli nečijeg ljubimca, ako je potrebno doći do davalaca određene krvne grupe, postoje zajednice gdje se to može oglasiti i uz pomoć kojih bi se lako došlo do velikog broja ljudi.

Što se edukacije tiče, naravno da su bitne zajednice za razmjenu različite vrste literature koje nam mogu pomoći da značajno umanjimo vrijeme potrebe za nekom knjigom, udžbenikom, i tome slično.

Izvor: MBS edu