NVO Mladiinfo Montenegro učestvovala je na okruglom stolu pod nazivom ,,Antifašizam kao lijek – Aktivni mladi za evropske vrijednosti” u organizaciji NVO Sociološki centar Crne Gore (SOCEN) i NVO Interakcija. Okrugli sto je aktivnost u okviru projekta ,,Aktivni mladi za evropske vrijednosti”.
Okrugli sto su otvorile predstavnice ove dvije organizacije – Nikoleta Đukanović i Dragana Maljević. Đukanović je istakla da je cilj ovog projekta, prije svega, jačanje omladinskih i studentskih organizacija i đačkih parlamenata, ali i jačanje društvenog aktivizma i podsticanje mladih da kreiraju politike koje se njih tiču.
Dragana Maljević je dodala da se ovaj okrugli sto bavi evropskim vrijednostima, ali i istakla pitanje kako mladi ljudi doživljavaju te vrijednosti – kao veća prava ili kao ekonomski bolji život.
Panel diskusiju broj jedan, na temu ,,Mladi, evropske vrijednosti i antifašizam u Crnoj Gori” otvorila je Milena Bešić iz NVO CEDEM. Ona je navela da su mladi ljudi uglavnom nezainteresovani za bilo koju vrstu angažmana jer smatraju da oni nemaju veliki uticaj. Napomenula je da je, kada su u pitanju antifašističke vrijednosti, EU preuzelate vrijednosti, ali da su one mnogo starije od same EU. Ipak, kao jedan veliki problem u Crnoj Gori, Bešić ističe obrazovni sistem koji ne zastupa neke vrijednosti, već vrši samo obrazovnu komponentu, bez vaspitne. Ona smatra da je potrebno da se ove vrijednosti uče u školi i napomenula je da mladi ljudi koji migriraju to ne rade samo iz ekonomskih, već i da bi, kako kažu, ,,živjeli u normalnom društvu”.
Adnan Prekić, profesor na Filozofskom fakultetu UCG istakao je da je glavni problem u Crnoj Gori to što smo pomiješali formu i suštinu, jer smo EU proces sveli na štrikove i izmjene zakona, a da je problem nastao kad je zakone trebalo primijeniti. On smatra da u Crnoj Gori nemamo jasne slike šta su evropske vrijednosti.
Zamjenica ombudsmana, Snežana Mijušković, istakla je, kada pogledamo današnji svijet, shvatamo da nismo znali razviti djecu na pravi način i da zbog toga moramo uticati na mlađe generacije. Po njenom mišljenju, pitanje koje se mora postaviti je ,,da li se naša djeca uče univerzalnom sistemu vrijednosti?”. Dodala je i da je Crna Gora ratifikovala veliki broj dokumenata, ali da se mnogi od njih ne primjenjuju u praksi. Kao primjer toga, istakla je da mnogi od tih dokumenata propagiraju učešće mladih u donošenju odluka koje ih se tiču, ali da đački parlamenti vrlo rijetko imaju realan domet. Takođe, veliki problem kod mladih ljudi je i činjeniva da je preko jedne trećine djece u zoni siromaštva, a jedna od posljedica toga je pojava da u nekim sredinama imamo sve manje djecei negativan prirodni priraštaj.
Fikret Ljuljanaj, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, napomenuo je da je današnja Crna Gora nastala na temeljima antifašističke borbe i da u Crnoj Gori nema fašizma, samo nekih tendencija koje idu ka tome. Istakao je i da tokom 90-tih, u Crnoj Gori se fašizam nije pojavio u značajnoj mjeri i da je Crna Gora primila izbjeglice svih nacija.
Milena Bešić je dodala da, iako ni 100 godina nije prošlo od pada fašizma, veliki broj mladih ljudi ide ka desnici i tradicionalizmu. Adnan Prekić je citirajući Umberta Eka istakao da fašizam više nikad neće biti u istom obliku, ali da će biti prikriven. Ipak, iako tradicija jeste bitna, on smatra da se ne možemo voditi svjetonazorima predaka koji nisu vidjeli dalje od svog sela. Mijušković je zaključila da je kod djece nužno razvijati kritično mišljenje, ali i istakla da će se predmet medijska pismenost, koji bi trebao doprinijeti tome, izučavati tek u završnim razredima osnovnog obrazovanja, kada mladi ljudi već imaju formirana određena mišljenja.
Fikret Ljuljanaj je na kraju dodao da je živio u inostranstvu, ali da je ipak odlučio da živi u Crnoj Gori i da smatra su prava manjina u velikoj mjeri zastupljena, ali da bi trebali da se više spojimo kulturno i da mladi ljudi u Crnoj Gori više upoznaju kulturu manjinskih naroda. Adnan Prekić je na ovu konstataciju dodao da manjinska prava vezujemo samo za nacionalna i vjerska prava, a ona se tiču i prava ostalih manjina.