NVO Crnogorsko građansko obrazovanje (CGO) održala je završnu konferenciju „Mladi u Crnoj Gori između pasivnosti i aktivnosti“ u okviru projekta (RE) aktivator! u hotelu Centre Ville u Podgorici 26. juna 2020.godine. Projekat je podržan od strane Ministarstva sporta i mladih.
Cilj konferencije je bio ukaže na značaj osnaživanja omladinskog aktivizma i umrežavanja kako sa mladima tako i drugim društvenim akterima koji mogu doprinijeti njihovom aktivnijem angažmanu u društvu.
Konferenciju je otvorio generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta i mladih, koji je kroz uvodno obraćanje ukazao da je aktivizam mladih jedan od ključnih faktora za njihovu bolju budućnost.
“Primjer mladih koji su se angažovali kroz ovaj i slične projekte je najbolji dokaz da mladi imaju izbor i mogućnosti, i da samo od njih zavisi da li će iskoristiti šanse koje im se nude. Projekat je pokazao da mladi žele da budu dio rješenja i da su spremni da se angažuju u rješavanju problema koje identifikuju u svojim zajednicama“, istakao je direktor Direktorata za mlade Nenad Koprivica.
U svom obraćanju, Koprivica je istakao da je posebna odgovornost na mladima koji trebaju da budu subjekti a ne objekti omladinske politike.
“Posebna odgovornst je na vama mladima, koji trebate da budete subjekti a ne objekti omladinske politike. Trebate da aktivno učestvujete u svim politikama koje se kreiraju za mlade ljude”, kazao je Koprivica.
On je ukazao da Ministarstvo održava kontinuiran dijalog sa mladima kroz brojne svoje aktivnosti ili u partnerstvu sa mladima i partnerima iz omladinskih organizacija.
Istakao je da dobroj komunikaciji i poboljšanju položaja mladih doprinosi i moderan instititucionalno normativni okvir koji odgovara na potrebe mladih. Koprivica je ukazao da se danas mladima nudi mnogo više mogućnosti nego ranijim generacijama i da je na njima da ih iskoriste i učestvuju u svim procesima. Posebno se osvrnuo na novi Zakon o mladima.
“Taj Zakon je donio dosta novina i uvezao različite nivoe. Recimo, pojačali smo odgovornost lokalnih samouprava, unijeli obavezu donošenja lokalnih akcionih planova za mlade i sada već u 2/3 opština imamo usvojene lokalne akcione planove“, kazao je Koprivica. On je naglasio i napredak u institucionalizovanju omladinskih servisa koji su na raspolaganju mladima za neformalne edukacije i druge aktivnosti. „U periodu od kad je usvojen Zakon završena je rekonstrukcija šest omladinskih servisa na sjeveru Crne Gore, i to u opštinama u kojima ranije nijesmo imali omladinske servise (Plav, Petnjica, Mojkovac, Nikšić, Šavnik, Danilovgrad), kao i rekonstrukcija Omladinskog centra u Podgorici koji uspješno funkcioniše već dvije godine“, naveo je Koprivica.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, podsjetila je da CGO od svog osnivanja intenzivno radi sa mladima.
“Naša je namjera da pitanja mladih i omladinskih politika držimo stalno u javnom diskursu, jer one nijesu dovoljno ni kvantitativno ni kvalitativno prisutne. Naime, mladi u Crnoj Gori još uvijek nijesu prepoznati kao društveni kapital već se više tretiraju kao društveni dekor, ostajući na margini procesa odlučivanja a sistemski odgovor izostaje. Posljedično, ne treba da nas iznenadi, ali treba da nas zabrine, činjenica što mladi zbog nepovoljnog statusa u društvu imaju sve veću želju da napuste Crnu Goru u potrazi za boljim mogućnostima za sebe“, navela je Uljarević.
Ona je apostrofirala značaj obrazovnog procesa u promovisanju vrijednosnog okvira i oblikovanju mladih, ali i drugih aktera.
“Poseban problem koji imamo se odnosi na tzv. odliv mozgova. U tom dijelu, Vlada bi morala konačno pristupiti izradi baze podataka mladih koji su trenutno u procesu studiranja van Crne Gore, kao i onih koji su studije završili na prestižnim univerzitetima i napraviti procjenu ovog problema. Takođe, mi smo predložili Vladi da već Budžetom za 2021. opredijeli sredstva za stipendiranje mladih koji uspiju da se upišu na prestižne univerzitete (osnovne, magistarske i doktorske studije) uz preciziranje njihove obaveze da u nekom vremenskom periodu nakon okončanja studija svoj profesionalni angažman imaju u Crnoj Gori jer nismo u prilici da takve resurse gubimo“, kazala je ona.
Izvršna direktorka Pedagoškog centra, Biljana Maslovarić, naglasila je osjetljivost kategorije mladih zbog tzv. duple tranzicije – kako psihološke koja se odnosi na prelazak iz djetinjstva u odraslo doba, tako i socijalne koja predstavlja život u demokratskom društvu. Ona je kazala da je proces formiranja identiteta u periodu adolescencije najjači te da „porast kongnitivnih sposobnosti u adolescenciji i potreba da se to JA integriše u koherentnu cjelinu, produkuje i krizu identiteta koja nastaje i zbog zahtjeva društva da mladi ljudi završe školovanje, uključe se u tržište rada, nađu partnera/ku, odaberu političku filozofiju, religijsku praksu itd.
“Ovo vrijeme krize identiteta se dešava skoro paralelno sa socijalnom tranzicijom upravo kroz omladinsku participaciju, društveni angažman, aktivizam, rješavanje za njih važnih pitanja i donošenje odluka na lokalnom i na državnom nivou”, saopštila je Maslovarić u svom obraćanju.
Maslovarić je pojasnila i da nije svaka participacija podjednako vrijedna, ukazujući da „imamo i manipulacije, dekoracije i privid participacije odnosno kvaziparticipaciju“, a da je „veoma važan nivo informisanosti, nivo konsultacije, podjela moći i preraspodjela moći u društvu kako bi mjerila sadržajna participacija“, ističući i raznovrsne pozicije mladih u oblikovanju odluka u zajednici, kreiranju politika i njihovom sprovođenju.
Ključnog krivca u izostanku aktivizma mladih Maslovarić vidi u odraslima koji nijesu uspjeli da se pozicioniraju kao vrijednosno dobri modeli.
Profesor u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi u Baru, Neđeljko Đurović, mišljenja je da aktivizam mladih treba podsticati kroz sistem formalnog obrazovanja a posebno tokom završnih razreda osnovnih škola, srednjoškolskih vannastavnih i slobodnih aktivnosti i kroz mjere podsticaja studentskog aktivizma, ali i kroz planiranje neformalnog obrazovanja u saradnji civilnog sektora sa institucijama obrazovnog sistema.
“Organi državne uprave i lokalne samouprave, institucije kulture i sportska udruženja treba da imaju predviđene načine i osmišljene metode, odnosno sadržaje namijenjene podsticaju aktivizma kod mladih i njihovo uključivanja u procese odlučivanja i učešća u životu zajednice i javnim dešavanjima”, dodao je Đurović.
On je preporučio da se volonterizam i sticanje poslovnih vještina popularizuje kod mladih, a radno i biografski vrijednuje kod poslodavaca prilikom procjene kandidata za posao. Đurović je izrazio zabrinutost zbog demotivisanosti mladih za uključivanje u rad zajednice, rast vršnjačkog nasilja kod mladih, ali i odlaska iz zemlje.
“Država treba da se više bavi mladima i da im dokaže da imaju ovdje ozbiljnu perspektivu. Takođe, postojeći institucionalni okvir treba da budu otvoreniji i fleksibilniji kada je u pitanju aktivizam mladih, pri čemu bi ključnu ulogu imale lokalne samouprave u uključivanju mladih i ukazivanju da se njihov glas vrjednuje a njihovo znanje prepoznaje“, predložio je Đurović.
Učenik Prve srednje stručne škole u Nikšiću, Pajo Vasović, smatra da pojam omladinskog aktivizma nije prezentovan mladima na pravi način, zbog čega se ne može bi osuđivati nerazumijevanje ili nezainteresovanost mladih za taj vid angažmana.
„Rijetko nam se predstavljaju mogućnosti koje možemo ostvariti kroz omladinski aktivizam. Crnoj Gori su potrebni akademski i aktivni građani, spremni da prihvate teret onog sto nas čeka i koji neće stajati u prošlosti, već će imati širine da prihvate razlike i mobilišu i druge da mijenjaju svijet oko sebe“, kazao je Vasović.
On je istakao da je, u proteklih nekoliko godina, položaj mladih značajno poboljšan i da se konačno mladima pridaje na važnosti, a posebno od usvajanja Zakona o mladima iz 2018.
“Ipak, zamjeram to sto oni koji donose odluke još uvijek ne čuju glas mladih u dovoljnoj mjeri“, ocijenio je on.
Učenica Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole u Baru, Milica Pavlović, svojim primjerom je dokazala da je moguće biti odličan đak i aktivna mlada osoba.
„Podrška koju dobijam za aktivizam je šarena. Jaka je u porodici i među prijateljima i to mi mnogo znači, ali manjka u školi i od onih koji nas vaspitavaju a od kojih bi bilo za očekivati da nas više nego iko drugi podstiču na aktivizam“, navela je Pavlović.
Kao najčešće razloge za pasivnost i apatiju mladih navodi ksenofobiju i lijenost, ali i strah od izlaženja iz udobne zone.
„Većina jednostavno ne želi da ih neko posmatra “drugim očima” zbog čega biraju da rade ono što rade i svi ostali – a to je da ćute i da ne šire svoje vidike. Voljela bih da vidim više mladih kako se uključuju u različite aktivnosti i sebe izgrađuju kao ličnosti, a samim time i svoju zajednicu“, zaključila je ona.
Konferencijom koja je okupila blizu 60 učesnika iz NVO koje se bave mladima, neformalnih omladinskih grupa, obrazovnih institucija i podmladaka političkih partija, moderirala je Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u.
Na konferenciji su predstavljene i dvije video vinjete sa porukama mladih aktivista.
