Trgovina ljudima jedna je od najkompleksnijih kriminalnih pojava savremenog društva koja predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom i nacionalnim zakonodavstvom. Borba protiv trgovine ljudima zahtjeva koordinaciju svih relevantnih organa i institucija, lokalne zajednice i nevladinog sektora, uz obaveznu međunarodnu saradnju. Prema poslednjim podacima, trgovina ljudima je druga po redu grana kriminalne industrije čiji prihodi iznosi više od 150 biliona dolara na godisnjem nivou, dok u svijetu trenutno ima više od 40 miliona ljudi koji su trenutno zrtve trgovine ljudima, od čega 25 % čine djeca. U 2018. godini prema zvaničnim podacima, Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima u Srbiji formalno je identifikovao 76 žrtava trgovine ljudima, od kojih je 71 žrtva srpske nacionalnosti, a izvestaj za 2019. godinu se očekuje do kraja decembra mjeseca. Unitas fond, nevladina organizacija, nastoji da se putem prevencije i edukacije bori protiv trgovine ljudima i u tom cilju organizuje edukativne radionice kako bi se senzitivisala javnost i skrenula paznja na opasnosti koje vrebaju, kako na internetu, tako i u realnom životu. Unitasov najveći projekat, “Prevencija i edukacija djece i omladine o trgovini ljudima”, implementiran je u obrazovni sistem Republike Srbije, a od strane GRETA-e, koju čini grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), procijenjen je kao primjer dobre prakse koji bi trebalo implementirati i u zemljama članicama EU. Faktori koji podstiču rast ove kriminalne industrije su nizak rizik da se otkrije nedjelo i veoma visok profit. Najprisutniji vid trgovine ljudima je seksualna eksploatacija, a ciljnu grupu, prije svega predstavljaju djevojčice i mlade žene u uzrasnoj kategoriji od 11 do 25 godina starosti. Ostali oblici ove kriminalne industrije su:
1. Radna eksploatacija: servitut, građevinarstvo, poljoprivreda, ratovanje;
2. Nekomercijalna eksploatacija: prinudni brak, ilegalno usvojenje;
3. Drugi oblici: trgovina organima, prošnja, kriminal.
Univerzalan profil trgovca ljudima ne postoji. Riječ je o osobama pretežno muškog pola čija se profesija opisuje rasponom od poljoprivrednika i sveštenika do ljekara. Statistika svjedoči da su to osobe najčešće, bliske žrtvi: roditelji, rođaci, partneri, prijatelji, ali i nepoznate osobe i lažni poslodavci. Kada je riječ o profilu same žrtve statistički gledano u pitanju su mlade osobe, pretežno ženskog pola koje potiču iz ekonomski depriviranih porodica, u kojima je najčešće, istovremeno, prisutna kako socijalna izolacija, tako i porodična patologija (narkomanija, alkoholizam), kao i nezadovoljene psihološke potrebe za sigurnošću i pripadanjem. Trgovina ljudima se najčešće krije iza: oglasa za posao, modnih agencija, salona za masažu, eskort ili agencija za poslovnu pratnju, barova i striptiz klubova, studiranja u inostranstvu, a najveći prostor za vrbovanje žrtava predstavlja, zapravo, internet.
Ukoliko se osoba javlja na određeni oglas za posao, preporuka je da obavezno pretraži sajt APR- a kako bi se uvjerila da dati poslodavac ima uredno registrovan matični broj, PIB i broj fiksnog telefona na sajtu Agencije za privredne registre.
Što se tiče samog interneta veoma zabrinjava podatak da se na društvenim mrežama u svakoj sekundi nalazi 750.000 predatora koji, na osnovu svojih potreba mapiraju djecu kao potencijalne žrtve trgovine ljudima. Iz navedenog razloga neophodno je alarmirati širu javnost i posebno senzitivisati roditelje da izgrade poverenje sa svojom djecom i dopru do njih kako bi djeca prihvatila nužne savjete koji ih mogu zaštititi od upadanja u lanac trgovine ljudima.
Važnije preporuke su:
1. Neophodno je da profili svakog djeteta, na društvenim mrežama, bude zaključan;
2. Prijatelji na društvenim mrežama treba da budu isključivo osobe koje dijete poznaje;
3. Dijete ne treba da se taguje;
4. Dijete ne smije da se locira;
5. Dijete ne treba detaljno da opisuje vlastita interesovanja;
Važno je zapamtiti da sve što postavimo na internet od fotografije do razmišljanja, zauvijek ostaje zapisano na internetu.To znači da nas opcija DELETE ne štititi u smislu poništavanja nepromišljenog sadržaja. Sve što smo postavili na društvenu mrežu ikada čini zauvijek internet sjenku, naš online otisak, koji u nekom trenutku u budućnosti, može biti diskriminativni faktor za posao kojim želimo da se bavimo ili za penjanje na društvenoj ljestvici.
