Prije nego studenti krenu da se raspituju i odu na konsultacije, postoji mnošto (dez)informacija na temu studija u inostranstvu. Svako iskustvo studija u inostranstvu je iskustvo tog pojedinca i vrlo je teško nekad odrediti koliko su te informacije vjerodostojne. Spremanje za odlazak u inostranstvo upravo zbog ovakvih konfuznih i polu tačnih informacija predstavlja kočnicu da krenete ovim putem. U ovom tekstu pojašnjavamo šta su neki od pet najčešćih mitova kada je ova tema u pitanju, a šta je zaista istina.
1. Mit – Studiranje u inostranstvu je preskupo
Na našem podneblju vlada vjerovanje da su studije u inostranstvu zaista finansijska avantura. Ovo jeste tačno za neke destinacije kao što su USA, Kanada ili Engleska i Holandija. Ali, toliko je trenutno univerziteta na svijetu koji nude finansijsku pomoć, pristupačne školarine, a opet je kvalitet nastave izuzetan. Jako je bitno da kada birate gdje ćete studirati, izaberete destinacuju koja ima troškove života bar približno našim. Naravno, teško je imati predstavu o zemljama u svijetu i zato smo mi tu kako bismo vam prenijeli iskustva naših klijenata sa pozdanim i tačnim informacijama o cijenama i potrebnim finansijama za studije u inostranstvu.
2. Mit – Prosijek je najbitniji
Zapravo ne! Ovo je jedan od možda najčešćih mitova koji vladaju među budućim internacionalnim studentima. Prosjek je jedino bitan ukoliko želite top fakultete kao što su Cambridge, Oxford, Harvard, MIT. Pored prosijeka za ovakve fakultete je potrebno da imate jedan bogat CV, takmičenja i nagrade. Za većinu fakulteta prosjek je uslov, ali ne i presudan faktor upisa. Naravno, mnogo ćete lakše upisati ukoliko ste u srednjoj školi bili odlični, a na fakuletu bar 8.5, ali i ako niste, fakulteti često sprovode intervjue preko skajpa kako bi utvrdili kvalitet kandidata. Pored toga, prijemni često ne postoje i šalje se drugačija dokumentacija nego kao što je to slučaj kod nas. Ono gdje postoji prepreka jeste da ako ste dobri u srednjoj školi, a imate prosek 6 na fakultetu, nećete moći da se upišete, osim na neke od privatnih fakulteta čija je kredibilnost u pitanju.
3. Mit – Moram da znam jezik te zemlje gdje želim da studiram
Ovo je samo donekle tačno. Naime, kako je poslednjih godina povećana akademska mobilnost, sve više zemalja otvara programe studija na engleskom jeziku. Još uvijek mnogo više ima Master programa na engleskom nego programa osnovnih studija, ali i to počinje da se mijenja. Ovo najviše važi za Njemačku, Austriju i Švajcarsku jer su uslovi upisa na većinu master programa i osnovnih studija dobro poznavanje njemačkog jezika i engleskog kao i strogi prijemni ispiti. Italija donekle prati ovo, ali je sve više počela da otvara programe osnovnih studija na engleskom jeziku, ali za sada najviše iz biznisa. Ono što je preporučljivo jeste da naučite jezik te zemlje svakako ukoliko planirate da ostanete da živite i radite tu nakon završetka vaših studija.
4. Mit – Jako se teško nalazi posao u zemlji gdje sam završio/la studije
Isključivo zavisi od vas samih. Možete da završite i najbolje fakultete, ali ukoliko niste uporedo radili na razvijanju praktičnih viještina, umijeća prezentovnja sebe poslodvacu, pisanja CV-a ili najosnovnijih manira, vrlo je vjerovatno da će ovaj mit postati vaša realnost. Zato, naš je savijet da još dok studirate postanete aktivni član neke studentske organizacije, preuzmete inicijativu i korake koji će vas lakše dovijesti do posla nakon završetka studija. Većina fakulteta u inostranstvu kao obavezan deo studija ima i praksu u nekoj kompaniji. Uglavnom, ove prakse nisu plaćene, ali nekad mogu i da budu. Probajte da na tim praksama upijete znanje kako biste lakše mogli da odrijedite šta je ono čime biste voljeli da se zaista bavite. I još jedna jako bitna stvar, ne odustajte na prvu! Pravilo je, u Evropi, a i dalje da prednost imaju građani te zemlje, pa zatim građani EU i onda NONEU. Na nekim mjestima će vas odbiti upravo zbog ove činjenice, ali to nije do vas! Zato samo hrabro nastavite da tragate dalje, imate šest mjeseci po zakonu, od završetka studija da nađete posao!
5. Mit – Stipendije se teško dobijaju
Ovaj mit je istina kada pričamo o punim stipendijama! Nažlost, pune stipendije za naše buduće studente osnovnih ili Master studija su postale rezervisane za izuzetne kandidate ili za izuzetne sportiste. Ali, nemojte toliko da brinete, uvijek postoje umanjenja školarina ukoliko ostvarujete super uspijeh na fakultetu i to do 50% od cijene školarine. Možete, ako ste NONEU građanin da radite i do 20h nedeljno dok ste na studijama, a kao EU i puno radno vrijeme. Postoje regionalne stipendije Italije, DAAD stipendije vlade Nemačke, Stipendije Švedskog Instituta, Francuske i Češke vlade. Većina je za Master studije, dok je regionalna stipendija Italije dostupna svima i pokriva nekada punu cijenu školarine ili troškove života na godišnjem nivou i bazirana je na finansijskoj situaciji vaših roditelja. Postoje i univerzitetske stipendije koje su uglavnom umanjenja školarina ili excellence stipendije koje su pune i koje se uglavnom dodjeljuju u jako malom broju kandidata sa vrhunskim prosjekom!
Izvor: Study Abroad.