Primjena sporazuma o priznanju krivice zaživjela na svim nivoima tužilaštva saopštila je generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković-Drašković na konferenciji “Prečica do pravde – rezultati i efekti primjene sporazuma o priznanju krivice” koja je održana u PR Centu u Podgorici 03. februara 2020. godine
Izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić kazala je da kaznena politika se generalno “percipira kao blaga i neadekvatna sa stanovišta neispunjavanja ciljeva generane i specijalne prevencije”.
Sudska praksa pokazuje da u predmetima visoke korupcije, u kojima je korišten institut Sporazuma o priznanju krivice, ima najmanje elemenata pravičnosti ako se sagleda blaga kaznena politika, koja za sada nije dovela do većeg broja slučajeva oduzimanja protivpravno stečene imovine, kazala je Nenezić.
“Mi smo stava da sporazum o priznanju krivice ne bi trebalo zaključivati za teška krivična djela poput organizivanog kriminala, visoke korupcije, trgovine drogom, oružjem i ljudima, koja bi, imajući u vidu način izvršenja i posljedice, trebalo da budu rijetka praksa u opravdanim okolnostima, što za sada nije slučaj”, kazala je Nenezić.
Ona je rekla da je u periodu od 2010. do 2019. godine broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice u konstantnom porastu. Od osnovnih sudova, tvrdi, sporazumi nijesu zaključeni samo u Osnovnom sudu u Pljevljima. “Ali ako pogledamo odnos ukupnog broja sporazuma i ukupnog broja predmeta, i dalje se nalazimo na procentu od 5,86 odsto”, istakla je Nenezić.
Ona tvrdi da najveći broj sklopljenih sporazuma postoji u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), na kojima se, prema podacima koje su analizirali, temelji 17 pravosnažnih presuda (od 19).
Tvrde da ih je iznenadio slučaj sporazuma koji je zaključen u okviru Osnovnog suda u Bijelom Polju, a koji se odnosio na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom. “Dakle, ovaj slučaj je pravosnažno okončan sporazumom o priznanju krivice. Vjerujemo da to nije dobra praksa”, kazala je Nenezić.
Ona je ukazala i na tri predmeta koja se tiču nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, koja su takođe okončana sporazumom.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da se upotrebom instituta Sporazuma o priznanju krivice dobija potencijal za efikasnost sudstva i tužilaštva.
“Djelimična upotreba ovog instituta između tužioca i okrivljenih, praćena oštrom kontrolom pravosuđa, može dalje ojačati kredibilitet i efikasnost krivično pravnog sistema”, kazao je Orav.
On tvrdi da se konkretne mjere moraju preduzeti kako bi se ograničila mogućnost sporazuma o priznaju krivice na slučajeve organizovanog kriminala i korupcije. “Kako bi se pojačao odgovor na organizovan kriminal i korupciju kroz transparentniju i dosljedniju kaznenu politiku”, pojasnio je Orav.
Orav je podsjetio je da Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore iz 2019. godine kaže da je upotreba Sporazuma o priznanju krivice kao sredtsva za povećanje oduzimanja protivpravno stečene imovine nastavila da vodi manjim kaznama u predmetima organizovanog kriminala, ali da to nije rezultovalo većim brojem konačnih oduzimanja takve imovine. On je kazao da se nada da će EK u narednom izvještaju dati pozitivniji stav o upotrebi sporazuma, ali i napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković-Drašković rekla je da je primjena instituta Sporazuma o priznanju krivice zaživjela na svim nivoima tužilaštva i da ima sve veći domašaj zbog svojih prednosti.
Sporazumi dovode do bržeg okončanja krivičnih postupaka i smanjenju sudskih troškova, bez ugrožavanja interesa zakonitosti i pravičnosti, ocijenila je Laković-Drašković.
Ona tvrdi da je, prema informacijama Ministarstva pravde, u samo dva slučaja sudija odbio zaključenje sporazuma.
“U prethodnom periodu samo u predmetima u kojima je došlo do zaključenja sporzuma o priznanju krivice vrijednost oduzete imovine stečene kriminalnim aktivnostima iznosi preko 32,5 miliona eura. Uporedivši sa periodom kada nije primjenjivan ovaj institut pokazuje se da je značajno povećan”, kazala je Laković-Drašković.