Za osobe sa invaliditetom i dalje nedostupne institucije državne, privatne i druge jer i dalje ne postoji fizčki prilaz za osobe sa invaliditetom. Uskraćene su im informacije, i dalje imaju problem prilikom glasanja na izborima i finansijski teško žive, saopšteno je na Okrugli sto “Učešće lica sa invaliditetom u političkom i javnom životu“.
Generalna direktorica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević – Marović kazala je da rezultati ovog stola treba da postanu dio inkluzivnog društva i to na osnovu međunarodnog dokumenta u ovoj oblasti a to je konvencija o pravima osoba sa invaliditetom.
Konvencija govori o da osobe sa invaliditetom treba da imaju jednaka i neiotuđiva prava, da svako ima pravo na uživanje prava i sloboda, da se osobama sa invaliditetom garantuje puno uživanje pomenutih prava, kazala je Marović.
Ona je kazala da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava radi na tome da omogući sva zagarantovana prava osobama sa invaliditetom i to reguliše zakonima. Ona je rekla da zakoni o zaštiti ljudskih prava zabranjuju svaku vrstu diskriminacije osoba sa invaliditetom. Zakoni sprječavaju diskriminaciju i omogućavaju osobama sa invaliditetom na pristup objektima, pristup informacijama, stvaranju uslova za samostalni život, političko i javno angažovanje, fizičku rehabilitaciju, slobno mišljenje izgovoreno i drugo, kazala je Marović.
Diskriminacijom se smatra onemogućeno pravo osobama sa invaliditetom da imaju pravo na kandidovanje na izbore, pravo da vode organizacije, pravo da biraju institucije, da rade javne funkcije i drugo. Kazne za diskriminaciju osoba sa invaliditetom se kreću od 10.000 eura do 20.000 eura. Analiza je pokazala o pravu zakona za diskriminaciju da je od 59 zakona usklađeno samo 10 zakona , kazala je Marović.
Planovi Ministarstva za ljudcka i manjinska prava su da u oblasti ljudskih prava kao u regionu i u svijetu uspostavi ravnopravnost lica sa invaliditetom sa drugim licima. U zemljama regiona i svijeta kao i kod nas traženo je da se slijepim licima omogući da pomoću šablona glasaju na izbore i da imaju samostalno i tajno glasanje što je kod nas počelo da se primjenjuje od 2013 godine, kazala je Marović.
Član UN Komiteta za prava osoba sa invaliditetom i jedan od autora UN konvencije o pravima OSI, Damjan Tatić kazao je da osobama sa invaliditetom pripadaju sva ljudska prava i slobode koje pripadaju ostalim ljudskim bićima. Ova pretpostavka se može izvesti iz univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, kazao je Tatić.
Ipak, u praksi se osobe sa invaliditetom širom svijeta suočavaju sa preprekama u uživanju ljudskih prava, sa diskriminacijom, marginalizacijom i obespravljenošću. Članom 21 Univerzalne deklaracije UN o pravima čovjeka da svakom pojedincu je garantovano pravo da učestvuje u upravljanju javnim poslovima svoje zemlje. No osobe sa invaliditetom su se u praksi susretale sa različitim preprekama pri ostvarivanju ovog prava, kazao je Tatić.
Osobe pod starateljstvom mogu biti lišene prava da biraju i budu birane u organe vlasti. Osobe sa senzornim invaliditetom često ne mogu da dođu do informacija a korisnici kolica nailaze na nepristupačna glasčka mjesta. Članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima predviđeno je da svaki građanin ima pravo da učestvuje u vođenju javnih poslova, da bira i bude biran u organe vlasti. No, osobe sa invaliditetom su se u praksi susretale sa različitim preprekama pri ostvarivanju ovog prava, kazao je Tatić.
Na okruglom stolu je kazano da u Crnoj Gori idalje postoje ustanove i objekti koji nemaju rampe za osobe sa invaliditetom. Osobe sa invaliditetom i dalje nemaju na svako biračko mjesto omogućene uslove da bi ikoristili svoje pravo glasanja. Osobe sa invaliditetom se i dalje teško zapošljavaju, ne dobijaju adekvatnu pomoć kako finansijsku tako ni drugu u dovoljnoj mjeri. U većini slučajeva osobe sa invaliditetom žive ispod granice siromaštva.