Veselinka Vukićević iz Calims-a rekla je da je Crna Gora od 2009. godine članica programa Svjetske zdravstvene organizacije za intrenacionalno praćenje bezbjednosti ljekova i da nakon deceniju imaju funkcionalan sistem.
Primjenu svakog lijeka prati određeni rizik, a najviše neželjenih dejstava ljekova zabilježeno je u grupi citostatika, odnosno medikamenata koji se koriste u liječenju kancera.
Saopšteno je na konferenciji Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), povodom globalne kampanje posvećene praćenju bezbjednosti ljekova koja se obilježava u 57 zemalja svijeta.
Veselinka Vukićević iz Calims-a rekla je da je Crna Gora od 2009. godine članica programa Svjetske zdravstvene organizacije za intrenacionalno praćenje bezbjednosti ljekova i da nakon deceniju imaju funkcionalan sistem.
Ona je pojasnila da je tema ovogodišnje kampanje istovremena primjena ljekova i rizici i da su u povećanom riziku stariji stanovnici i hronični pacijenti.
,,Jedna trećina starijih od 75 godina uzima više od šest ljekova istovremeno”, rekla je Vukićević, istakavši da su rizici primjene ljekova kod djece i trudnica naročito važni te da se treba posavjetovati sa ljekarom i farcmaceutom.
Maja Stanković iz Calims-a rekla je da je do sada zabilježeno 1030 slučajeva neželjenih dejstava.
Najčešći su poremećaji na koži, odnosno lokalne reakcije, a zatim mučnine, povraćanje, glavobolje.
,,Oko 65 odsto neželjenih dejstava nije ozbiljnog karaktera”, rekla je Stanković.
Kazala je da veći broj prijava znači bolje praćenje neželjenih dejstava.
Predstavnici CALIMS-a nijesu odgovorili na pitanje zašto su cijene pojedinih ljekova tri puta skuplje u Crnoj Gori nego u Srbiji i kazali da je to pitanje za ostale institucije u sistemu zdravstva a ne samo za CALIMS.
Predstavnica Udruženja pedijatara Veselinka Đurišić poručila je da neželjene efekte ljekova treba prijavljivati.
Ona je rekla da se nekada iz najbolje namjere pribjegne primjeni velikog broja ljekova.
„Neželjena dejstva kod djece manifestuju se kao kod odraslih. Uglavnom su to prolazne pojave i ne ostavljaju dugoročne posljedice ali ih je bitno zapažavati“, rekala je Đurišić.
Ona je kazala da kod djece treba biti posebno kritičan pri pripisivanju ljekova da se ne bi stvorila zavisnost.
Predstavnica Doma zdravlja Ana Ivanović Vukčević rekla je da su djeca najosjetljivija populacija.
„Prijavljujemo neželjene reakcije na vakcinu i to su najčešće do sada lokalne reakcije na koži u vidu otoka kao i povećane temperature. To su očekivane reakcije koje nisu opasne“, poručila je Ivanović Vukčević.