sos

Predstavljena SOS linija za žrtve seksualnog nasilja

SOS telefon za žrtve seksualnog nasilja radiće anonimno 24h u 365 dana u godini.  Socijalni +servis „SOS linija za žrtve seksualnog nasilja“ funkcioniše u sklopu Crnogorskog ženskog lobija.

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija, Aida Petrović rekla je da je SOS linija za žrtve seksualnog nasilja prva takva linija koja je otvorena u Crnoj Gori za žene i djecu žrtve seksualnog nasilja.  „Seksualno nasilje nad ženama i djecom veoma kompleksan i složen problem o kom se malo priča, ne govori i ne razgovara kao da ne postoji i tako se tretira u društvu kao da nije problem“, rekla je Petrović.

Načelnik odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, doc. Dr. Željko Spalević rekao je seksualno zlostavljanje, seksualna eksploatacija žena i djece podrazumijeva pod trgovinom ljudi. On je naveo da su žrtve izložene seksualnom nasilju, žrtve koje su izložene fizičkim povredama i psihičkom razaranju i da to sve ostavlja posljedice na žrtve koje se nemogu u potpunosti oporaviti kako u fizičkom tako i mentalnom stanju. On je istakao da Ministarstvo radi u borbi protiv trgovine ljudima i seksualnim zlostavljanjima i na kažnjavanju počinioca takvih krivičnih djela. Smatra da će broj SOS za žrtve seksualnog nasilja pomoći u efektnijem radu i bržoj reakciji nadležnih organa u saradnji sa Crnogorskim ženskim lobijem.

Samostalna savjetnica u odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, Sonja Perišić Bigović saopštila je da je žrtvama seksualnog nasilja veoma teško da kažu da su doživjeli seksualno zlostavljanje porodici, prijateljima ili da prijave nadležnim organima.

,,Svi mi možemo napisati stranicu ili stranicu ipo o seksualnom nasilju šta to za nas znači a žrtva koja to doživi napisaće čitavu knjigu o onome što je doživjela. Najveći je problem što žrtva koja doživi seksualno nasilje doživi to da joj porodica ne povjeruje, što ju navodi odmah da odustane da prijavi nadležnim organima u strahu da joj neće biti povjerovano”, kazala je Bigović

Žrtvama seksualnog nasilja treba obezbijediti fizičku zaštitu, psihičku zaštitu, individualne razgovore, grupe samopodrške, psihosocijalnu pomoć, pravnu pomoć, zdrastvenu pomoć, smještaj u ustanovi za pružanje podrške i usluga i podnijeti krivičnu prijavu protiv nasilnika, istakla je Bigović

Načelnica Direkcije za predškolsko i inkluzivno obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete, Tamara Milić istakla je da ima dosta seksualnog nasilja među vršnjacima, kako u srednjem tako i osnovnom obrazovanju, koje podrazumijeva psihičko i fizičko zlostavljanje koje se uglavnom dešava po školskim toaletima.

,,Seksualnim zlostavljanjem se smatra i rano sklapanje brakova koje je dosta primijetno u manjinskim zajednicama da bi se ostvarila novčana dobit koja se ujedno može i smatrati samom trgovinom ljudi” , rekla je Milić.

Da bi se spriječilo vršnjačko nasilje treba krenuti sa ranim obrazovanjem i edukacijom na kome se svake godine radi.  Raditi na sprječavanju seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama prije nego što dođe do nasilja tako što treba prijaviti Crnogorskom ženskom lobiju ili nadležnim organima promjenu ponašanja nasilnika prema žrtvi u ranoj fazi da bi se izbjeglo nasilje. Međutim u većini slučajeva dolazi do toga da se ne vjeruje žrtvama koje kažu i navedu osobu koja se ponaša prema njima kao nasilnik.  Mora napomenuti da su i žrtve  LGBT osobe koje doživljavaju razne vrste nasilja, rekla je Milić.

Samostalni savjetnik u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Ramiz Šahman kazao je da ima seksualog zlostavljanja među Romima kao manjini, da trpe nasilje osobe sa invaliditetom zbog svoje vrste invaliditeta i ono bude uglavnom psihičko, kao i osobe sa manjim nivoom školskog obrazovanja.

Savjetnica u Ministarstvu zdravlja, Senka Klikovac kazala je da postoji seksualno nasilje u braku, izvan braka i da je svako dužan da prijavi seksualno zlostavljanje. Žrtve seksualnog nasilja su žene, djevojke, djevojčice i u manjoj mjeri žrtve mogu biti muškarci.

Onaj koji izvršava krivično djelo može imati psihički problem ili neki drugi i to se gleda pri procesuiranju pred nadležnim organima prilikom izricanja presude. Ona je istakla da djevojčice prilikom sistematskog pregleda u zdrastvenim ustanovama treba provjerit da li su doživjele seksualno nasilje jer možda jesu, a da pritom ćute iz straha. Nasilnike treba prijavit nadležnim organima i spriječiti da ponovi isto krivično djelo, a nadležni organi da ga privedu i procesuiraju, kazala je Klikovac

Socialna i stručna radnica, koordinatorka SOS telefona za žrtve seksualnog nasilja, Vasilisa Danilović, kazala je da žrtvama seksualnog nasilja predstavlja veliki problem dokazivost nasilja, jer neće prvo roditelji da im povjeruju i daju podršku.

Kad žrtva podnese prijavu nadležnim organima oni traže dokaze i  procesi dugo traju, a dok proces traje žrtve dobijaju osudu zbog prijave seksualnog nasilja od porodice počinioca krivičnog djela. Kad nadležni organi osude počinioca seksualnog zlostavljanja, to žrtvi ne predstavlja ništa jer su posledice trajne, rekla je Danilović

,,Pod mjerama zaštite se podrazumijeva da žrtvi obezbijede fizičku bezbjednost od nasilnika da ne bi mogao da joj priđe, psihičku pomoć, smještaj i hranu i pomoć pri podnošenju prijave nadležnim organima”, rekla je psiholog i stručna radnica SOS telefona za žrtve seksualnog nasilja Mirjana Vuksanović