Delegacije EU organizovala je konferenciju pod nazivom „Mladi i klimatske promjene u Crnoj Gori“, gdje je zaključeno da su klimatske promjene u Crnoj Gori posljedica termoelektrana, zagađivanja rijeka i zemlje i da treba češće organizovati akcije sađenja drveća i čišćenja smeća.
Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Pavla Snajdrova izjavila je da IPCC svake godine daje svoje procjene o klimatskim promjenama. Govoreći o Mediteranu, ona je podsjetila da dolazi do suša, šumskih požara i smanjenja nivoa rijeka. Globalni cilj je da se porast temperature zadrži na 2 stepena celzijusa do kraja ovog vijeka. Snajdrova je objasnila da EU pokušava da sprovede Pariski ugovor u praksi, čiji su ciljevi da se osnaže kapaciteti prilagođavanja, da se osnaži otpornost i smanji ranjivost na klimatske promjene. Takođe su ciljevi i da se smanje emisije štetnih gasova za 20 odsto i da se poveća obnovljiva energija za 20 odsto. EU, stoga, vodi proces prelaska na čistu energiju.
Direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ešef Husić objasnio je da zemlje koje emituju gasove sa efektom staklene bašte obavezne su da izdvajaju sredstva za projekte o klimatskim promjenama.
„Kada infracrveno zračenje dođe na zemlju dolazi do refleksije i imamo efekat globalnog zagrijevanja. Otopiće se zaštitni ledeni sloj, što će pogoršati situaciju“, objasnio je Husić.
U Crnoj Gori su, kako je naveo Husić, prepoznate tri klime: mediteranska, umjerena kontinentalna i planinska. Međutim, mi već sad gubimo jednu klimu. Termoelektrana koja je jedan od najvećih zagađivača, kako tvrdi Husić, krenula je u proces adaptacije i rekonstrukcije sa ulaganjem od 40 miliona eura. On je podsjetio da je energetika najveći izvor gasova sa efektom staklene bašte, a najveći globalni zagađivači su Kina, SAD i EU.
Predstavnik NVO Eco Logic Aleksandar Novović izjavio je da se bavi temom kako izgraditi otpornu zajednicu na klimatsku promjenu, politički sistem koji evoluira usljed klimatskih promjena i nedostataka sredstava i kako napraviti otpornu zajednicu za jedan posto stanovništva koji kontroliše cijeli kapital. On je poručio da klimatske promjene možemo da usporavamo i živimo u skladu sa prirodom. Oni su, kako on tvrdi, sa nula eura odradili 5 programa urbane bašte gdje je prošlo oko 70 ljudi sa svojim porodicama. To su ljudi koji su dobili besplatnu zemlju, besplatnu edukaciju o načinu formiranja bašti i to su ljudi koji su uživali u ambijentu.
„Socijalno preduzetništvo koje se pominje kod nas nije isto kao socijalno preduzetništvo koje je na primjer napravio pokret radnika za zemlju u Brazilu. Koncept volonterizma kod nas je u velikoj krizi jer volonteri dolaze i odrade što je već namijenjeno, nema kreativnosti, inicijative da volonteri predloži ono što su mislili“, zaključio je Novović.