Razvojem tehnologije pojavili su se i novi načini zloupotrebe iste, što je dovelo do pojave novih oblika nasilja nad djevojkama i ženama koje predstavnici institucija nadležnih za kreiranje javnih politika još ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri, saopšteno je na pres konferenciji povodom istraživanja „Online nasilje nad djevojkama i ženama“.
Rezultati su pokazali da 79,6 odsto ispitanica na teritoriji Podgorice vjeruje da online nasilje nad djevojkama i ženama učestala pojava, dok skoro isti procenat njih 79,5 odsto tvrdi da online nasilje ima posledice kao i bilo koji drugi oblik nasilja.
Pored toga preko dvije trećine ispitanica vjeruje da se stepen online nasilja povećao u poslednje dvije godine, kao i da se online nasilje ne može zaustaviti ignorisanjem.
Brojke govore da je u zemlji EU prosječno jedna od deset žena bila žrtva nasilja putem interneta, a istraživanje pokazuje da je situacija slična i kod nas.
„Kategorija žena koja su najizloženije online nasilju su djevojke i žene u intimnim vezama, čiji su partneri postali zlostavljači. Tu su i one koje su preživjele fizičke napade i često su zlostavljane ili silovane od strane intimnih partnera“, rekla je Ljiljana Raičević, predsjednica Sigurne ženske kuće.
Svaka šesta ispitanica u ovom istraživanju je priznala da je bila žrtva online nasilja i to sedam odsto ispitanica je u više navrata doživjelo online nasilje, dok 8,9 odsto ispitanica tvrdi da su online nasilje doživjele samo jednom.
Pored toga 19 odsto ispitanica tvrdi da poznaje osobu koja je doživjela online nasilje.
Od ukupnog broja ispitanica koje su doživjele online nasilje 94,4 odsto njih su doživjele uznemiravanje putem poruka i poziva, svaka treća ispitanica se požalila na nasilne komentare, dok je svaka četvrta doživjela prijetnje, uhođenje i proganjanje.
Online nasilje se kod ispitanica do 34 godine najčešće događalo putem fejsbuka, instagrama dok je kod ispitanica starijih od 34 godine to češće slučaj bio putem SMS–a i telefonskih poziva.
Kao najčešće posljedice koje je online nasilje ostavilo više od polovine ispitanica navodi da se nije moglo skoncentrisati na svakodnevne poslove, dok je jedna trećina njih doživjela značajne promjene raspoloženja, svaka treća e patila od napada panike, anksioznosti, stresa, te poremećaja sna.
Još uvijek ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite koje se prije svega odnose na pravne oblike zaštite od online nasilja, što pokazuju i odgovori ispitanica koje su se u jako malom broju odluče da nasilje prijave policiji.
Od ukupnog broja ispitanica koje su doživjele online nasilje samo 7,6 odsto je nasilje prijavilo policiji, procesuirano je 3,9 odsto slučajeva, a samo u dva slučaja je izrečena kazna počiniocu nasilja.
„Problem online nasilja nad ženama i djevojkama neophodno je prije svega osvjetliti i učiniti vidljivim kako građanima/kama, tako i predstavnicima institucija nadležnih za kreiranje javnih politika. Smatamo da se nasilje putem informaciono–komunikacionih tehnologija treba podvesti pod novu vrstu nasilja nad ženama i djevojkama i tretirati ga kao takvo“, istakla je Ljiljana Raičević.
Istraživanje javnog mnjenja o zastupljenosti online nasilja i nasilja posredovanog komunikacionim tehnologijama nad djevojkama i ženama sprovela je agencija DeFacto na uzorku od 700 ispitanica, djevojaka i žena, reprezentativnom za Podgoricu, tokom juna mjeseca 2019. godine.
Istraživanje je dio projekta „Prekinimo vezu online nasilja“, koja se sprovodi u opštini Podgorica, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD).