Predstavnik NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovao je konferenciji o predstojećim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama održanoj u hotelu Centre Ville u Podgorici gdje je zaključeno da vlada treba da uloži više napora na transparentnosti i primjenjivanju ovog zakona.
Aivo Orav, ambasador EU u Crnoj Gori podjetio je da je pristup informacijama osnovno pravo u crnogorskom ustavu, što je takođe važno za pristup Crne Gore EU. Prema njegovim riječima Slobodan pristup informacijama doprinosi boljem donošenju odluka i povećava transparentnost posebno u korupciji. Orav je takođe naglasio da se oko posvećenosti transparentnosti ne može pregovarati jer je to nešto što se mora ispuniti.
Helen Darbišire, izvršna direktorica Access Info Europe istakla je da je pravo slobodnom pristupu informacijama prepoznato kao osnovno pravo koje priznaju sudovi za ljudska prava. Ona je napomenula da se u praksi informacije ne puštaju zbog čega država ide nazad, a ne naprijed i stoga zakon se mora reformisati. Takođe Darbišire je rekla da ukoliko ima problema sa primjenjivanjem odluka, treba primijeniti sistem uvođenja sankcija.
Vanja Ćalović, direktor MANS-a izjavila je da Vlada i institucije sakrivaju podatke koji su 2005. bili dostupni. Prema njenim riječima sve tajne depozite grad proglašava tajnim, kao i sve privatizacije. Ćalović je podsjetila da su imena sudija kojima su poklonjeni stanovi od naših para takođe državna tajna. Osim toga ništa se ne može saznati ni o švercu cigareta i ubistvima koja su se desila zbog šverca.
“Ako bi neko želio da sazna šta od javne imovine ima Milo Đukanović morao bi da plati nekoliko hiljada eura da dođe do tih informacija”, naglasila je Ćalović.
Ćalović je rekla da nema političke volje, tj. vlada nije iskrena u ovom procesu, jer zakon o tajnosti podataka ne bi postojao.
Aleksa Ivanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama rekao je da sve počinje od pravilnog pristupa informacijama. Ivanović je podsjetio da je često obavezno da oni koji pripremaju ovaj dokument objasne građanima šta stoji u tom dokumentu, jer to što je napisano nije svim građanima jasno.
Nikolina Mišnić, saradnica na pravnom programu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora napomenula je da u zakonu imamo niz problema jer pojam poslovna tajna nije propisan u zakonu. Mišnić je ukazala na to da je pravilnikom o poslovnoj tajni propisano da sve spada u poslovnu tajnu što propiše agencija. Takođe je kritikovala to što Investicioni razvojni fond tvrdi da ne postoji javni interes, a postoji i primjer gdje je državnoj kompaniji ograničen pristup uvidu u budžet.