Agencija za zaštitu ličnih podataka i Slobodan pristup informacijama Crne Gore, delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i povjerenik za informisanje Republike Hrvatske svečano su otvorili Twinning light projekat “Jačanje kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama “. Svečano otvaranje upriličeno je 18. septembra 2018. godine u prostorijama EU Info Centra u Podgorici a predstavnica NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovala je ovom događaju.
Kako su govornici na ovom događaju naveli više puta, ovaj projekat doprinijeće djelotvornijem ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama i smanjenju ćutanja administracije, saopšteno je na predstavljanju projekta.
Ovaj projekat finansiran je sredstvima IPA programa Evropske unije u cilju pružanja pomoći članice Hrvatske državi Crnoj Gori. Projekat će trajati šest mjeseci, a vrijednost mu je 250 hiljada eura.
Na ovom događaju glavni govornici bili su: Biljana Božić, rukovodilac Odsjeka za slobodan pristup informacijama, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Audrone Urbonaviciute, zamjenica šefa Sektora za saradnju, delegacija EU u Crnoj Gori,
“Dio projekta je i dijeljenje iskustva, očekujemo od hrvatskog tima eksperata da prenesu znanje kolegama iz Crne Gore”, naglasila je Audrone Urbonaviciute u svom obraćanju.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Muhamed Gjokaj, rekao je da bi Zakon o slobodnom pristupu informacijama trebalo da ostvari svoj cilj, a to je, kako je pojasnio, otvorena javna uprava, transparentnost i borba protiv korupcije.
“Što je javna uprava otvorenija, manje imamo korupcije, a odluke su pametnije. Kada su odluke i ugovori javni, onda se to pametno odradi. Vodi se računa i o formi i o novcu koji se troši“, ocijenio je Gjokaj.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, je prošle godine nezvanično postala svjetski rekorder u donošenju odluka.
“Prošle godine je bilo 3.886 odluka. Sa neke distance ako posmatramo, ostvaren je cilj. Imamo otvorenu javnu upravu, transparentne državne organe i Zakon o slobodnom pristupu informacijama funkcioniše. Da li je to tako u suštini? Da li je javni interes ostvaren? Iz Agencije ćemo reći da nismo uspjeli“, kazao je Gjokaj.
On je ukazao da Zakon o slobodnom pristupu informacijama ima nedostatke i da nije uravnotežen sa Zakonom o opštem upravnom postupku (ZUP), ni sam po sebi.
Gjokaj je rekao da je ćutanje administracije glavni problem i da postoji zlopotreba prava na slobodan pristup informacijama.
On je rekao da je u Agenciji za šest mjeseci ove godine bilo dvije i po hiljade odluka.
“Mi smo se organizovali i reorganizovali, kako ne bi ćutali, kako bismo ostvarili cilj. Mi bismo mogli donijeti više rješenja u roku, da nema jednog drugog fenomena, koji se veže za novac. A to rade uglavnom advokati. To je uhodana šema advokata da se uzima novac. To su utuženi predmeti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama“, rekao je Gjokaj.
Cilj Zakona o slobodnom pristupu informacijama je javni interes i treba da, kako je rekao, služi građanima, „a ne advokatima da pune džepove“.
Generalna direktorica Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave, Danijela Nedeljković Vukčević, smatra da je pravo na slobodan pristup informacijama važan segment svakog demokratskog društva i da građani treba da budu pravilno, na pravi način i pravovremeno informisani o pitanjima o kojima treba da se opredjeljuju i donose odluke.
“Evidentno je da imamo brojne zloupotrebe ovog prava u praksi. S druge strane, imamo ogromno nezadovoljstvo civilnog sektora i zainteresovanih građana, kada je u pitanju otvorenost javne uprave da daje i objavljuje informacije od javnog značaja. Sami organi bi trebalo da budu otvoreniji, jer da više koristimo pravo proaktivnog objavljivanja informacija, imali bismo manji broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama, manji broj ćutanja u upravi i manji broj žalbi u postupku pred Agencijom“, rekla je Nedeljković Vukčević.
Savjetnica glavnog pregovarača u Kancelariji za evropske integracije, Ivana Vujošević, rekla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih prioriteta procesa pristupanja EU i njeno dobro funkcionisanje je, kako smatra, od fundamentalnog značaja za sprovođenje političkih i ekonomskih reformi.
“Unapređenje slobodnog pristupa informacijama je samo jedan od segmenata Strategije reforme javne uprave i jedan od važnih prioriteta pregovaračkog poglavlja 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava. Ovaj projekat će doprinijeti djelotvornijem ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama i smanjenju ćutanja adminstracije“, kazala je Vujošević.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Audrone Urbonaviciute, smatra da je najveća vrijednost svakog twinning projekta dijeljenje iskustava i najboljih praksi.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, kazao je da su stručnjaci iz raznih država članica EU učestvovali u preko 200 twinning projekata u Hrvatskoj što je bilo veoma važno i vrijedno iskustvo.
“Trenutno Hrvatska učestvuje u 20 twinning projekata. U Crnoj Gori, Hrvatska će biti ili nosilac ili učesnik u pet twinning projekata“, kazao je Grubišić.
On je rekao da je Hrvatska od 2012. do ove godine, kroz preko 500 aktivnosti, u okruženju edukovala više od pet hiljada učesnika.
Povjerenica za informisanje u Hrvatskoj, Anamarija Musa, istakla je da građani očekuju transparentnu javnu upravu i odgovorne institucije i u tom smislu sve je veća potreba, kako je rekla, da se odgovori kvalitetnim pravnim okvirom i funkcionalnim institucijama, kojima je na prvom mjestu javni interes.
“Treba neprestano jačati Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i osiguravati njenu nezavisnost i kapacitete i uklanjati nedostatke pravnog okvira“, smatra Musa.
Voditeljka Službe za twinning u Središnjoj agenciji za finansiranje i ugovaranje u Hrvatskoj, Nirvana Sokolovski, kazala je da je partnerstvo i saradnja put prema razvoju i da ideja twinning projekata ide, van vremenskih i finansijskih ograničenja samog projekta, jer twinning, kako je rekla, postavlja osnovu za buduću saradnju između ljudi, institucija i zemalja.
