Za što brže pristupanje Evropskoj uniji zemalja Zapadnog Balkana najbolje je početi sa najzahtjevnijim i najkompleksnijim poglavljima koja zahtjevaju temeljne i bolne reforme kako progres u drugim poglavljima ne bi bio blokiran, dok se u sprovođenju reformi ne treba osvrtati na rokove već staviti akcenat na kvalitet i uspješnost njihove realizacije, zaključak je panel diskusije.
Kancelarija za evropske integracije Crne Gore, u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom, povodom obilježavanja šest godina od početka pristupnih pregovora Crne Gore s Evropskom unijom organizovala je panel debatu: „Pregovori sa EU: nekad i sad“. Debata je održana 04.07.2018. godine u Sportsko-kulturnom centru u Podgorici, a prisustvovala joj je predstavnica NVO Mladiinfo Montenegro.
Na panelu su govoriti glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU Aleksandar Drljević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji prof. dr Tanja Miščević i ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Moderatorka panela bila je predsjednica Crnogorske panevropske unije. prof. dr Gordana Đurović.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović otvorila je ovu diskusiju i istakla da će se kandidati skoncentrisati na svoje impresije o pristupnim pregovorima iz ugla Srbije i Crne Gore, a kako to izgleda iz perspektive Hrvatske i dala riječ ambasadoru Hrvatske u Crnoj Gori, Veselku Grubišiću, koji je podijelio iskustvo Hrvatske kao članice Evropske unije, kao i izazove sa kojima se država suočavala.
“Članstvo u Evropskoj uniji je bila naša glavna vanjskopolitička čežnja i kad smo to ostvarili dostigli smo dodatnu međunarodnu afirmaciju i bolje smo društvo nego ranije. Zadovoljni smo sredstvima koja dobijamo iz Evropske unije, a studenti iz Hrvatske danas mogu da biraju da li će studirati u toj državi ili u nekoj od članica EU. “, istrakao je ambasador Veselko Grubišić.
Grubišić je kao glavnu prednost naveo plasiranje dvije trećine svojih roba i usluga na tržište EU.
“Industrijska proizvodnja nam je porasla, a značajno smo smanjili vanjski dug zbog čega treba da budemo zadovoljni”, dodao je on.
Glavi pregovarač za vođenje pregovora o pristupaju Crne Gore Evropskoj uniji, Aleksandar Drljević smatra da je bitno što smo od samog početka pregovora krenuli sa najtežim pregovaračkim poglavljima 23 i 24 što ima svoje dobre i loše stane.
“Poglavlja 23 i 24 su svakako najzahtjevnija i odnose se na borbu protiv korupcije i kriminala i slobode medija, a upravo je i stav Evropske komisije da treba od njih krenuti. Ona su najkompleksnija, treba dosta rada i predviđeno je da ih najkasnije zatvorimo”, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević.
On je pomenuo da navedena poglavlja zahtjevaju vrlo bolne reforme kako institucionalne tako i administrative i da za to Crna Gora mora pokazati izuzetnu spremnost.
“Fondovi EU su ključna stvar, stoga moramo unaprijediti administrativne kapacitete da bi bili u mogućnosti da dobijemo što više sredstava iz Evropske unije. Taj proces teče dosta sporo, ali iskustva pokazuju da su čak i male članice EU poput Malte uspjele da povuku dosta sredstava uprkos slabo razvijenoj administraciji, što pruža dodatnu motivaciju i nadu Crnoj Gori da može isto uraditi”, smatra Drljević.
Na pitanje da li Crna Gora mora poštvati tačno predviđene rokove za ulazak u EU, Drljavić je naglasio da je moto Crne Gore uvijek bio kvalitet ispred brzine.
“Mi nikad nismo licitirali sa datumima i uvijek smo govorili da reforme sprovodimo zbog svih nas i da ako nastavimo uspješno ispunjavati reforme, ulazak u EU će biti siguran”, dodao je Drljević.
Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević, kazala je da bez vladavine prava nema razvoja.
„Vladavina prava je osnova svih reformi, i zato je jako dobro što se prvo time bavimo“, rekla je Miščević.
Ona je naglasila da uspjeha u reformama nema bez dobrog administrativnog aparata.
Miščević je kazala da se ni u Srbiji ne bave rokovima ulaska države u EU.
„Ne znam da li smo desetak puta pomenuli 2025. godinu kao potencijalnu moguću godinu za ulazak u EU“, dodala je ona.
Panelisti su se osvrnuli i na rješavanje migrantske grize složivši se da je to jo uvijek veliki izazov za Evropsku uniju.
Drljević je zaključio na kraju da će rješavanje migrantske krize zavisiti od Austrije koja je preuzela predsjedavanje.
„Tu su očekivanja svih nas jako usmjerena prema Austriji i ostalim članicama, jer će napredak koji mi realizujemo zavisiti i od rješavanja tih problema na nivou predsjedavanja, a i na nivou odnosa drugih država članica prema tim pitanjima“, naveo je Drljević.
