Na radionici pod nazivom “ Promovisanje tolerancije i prevencija govora mržnje u medijima”, koja je održana 24.04.2018. godine u Hotelu Hilton u Podgorici, zaključeno je da su elektronski mediji najpogodniji za plasiranje govora mržnje zbog nemogućnosti adekvatne kontrole sadržaja.
Radionicu su organizovali Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Agencija za elektronske medije.
Na ovom skupu uvodna izlaganja imali su Abaz Džafić, director za elektronske medije, Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Samra Čampara, šefica medijskog programa , Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Abaz Džafić na samom početku podsjetio je da sam naziv radionice jeste ono što je jedna od ključnih nadležnosti Agencije za elektronske medije.
„Govor mržnje ne smije se pravdati slobodom izražavanja, a granice je uvijek teško odrediti“, podsjetio je i istakao da ovakve radionice pružaju mogućnost da se ojačaju stručni kapaciteti zaposlenih u agenciji za elektronske medije.
„Posebno je značajno ukoliko imamo na umu digitalizaciju koja se ogleda u brzom prenosu informacije, a važno je sagledavati ga iz šireg konteksta“, dodao je Džafić.
Kao jedan od izazova za medije i regulatore jeste prepoznavanje govora mržnje i govora koji je u redu tolerisati.
„Zaposleni u agenciji treba da prepoznaju one granične segmente kad se uvrjedljivi govor koji se ponavlja u kontinuitetu i jeste stvarno govor mržnje koji je izuzetno prisutan u Crnoj Gori“, naglasio je Abaz Džafić.
Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda sve prisutne podsjetio je na značenje same definicije riječi tolerancije.
„Iako u crnogorskom društvu načelno postoji opredjeljenje za prihvatanje različitosti, mi uočavamo i konstatujemo da postoji trend rasta različitih vidova nasilja uključujući sve oblike nasilne komunikacije. Nasilje nije samo zapaženo kao pojava u realnom okruženju već se pojačano širi u prostoru informacionih tehnologija, odnosno društvenih mreža“, primjetio je Bakovič.
Više riječi bilo je i povezanosti i granicama govora mržnje i same slobode izražavanja, kojom se nerijetko pravdaju razne sporne izjave.
Potrebno je da razvijemo sposobnost da se čuje i prihvati tuđe mišljenje drugih posebno ukoliko je potpuno suprotno od našeg.
Podsjetio je da se u sudskim postupcima otežavajuća okolnost krivičnog zakonika Crne Gore prilikom odmjeravanja kazne za krivična djela učinjena iz mržnje zbog pripadnosti rasi, vjeroispovjesti, nacionalnom i etičkoj pripadnosti, polu, seksualnoj opredijeljenosti ili nekoj drugoj.
U prošloj godini u Instituciji je bilo tri slučaja u kojima je utvrđen govor mržnje. U dva predmeta govor je zasnovan na etničkoj pripadnosti grupe prema kojoj je manifestovan, u pitanju su bili Romi, a u trećem slučaju bilo je govora o polnoj diskriminaciji.
Najvažnija akcija za sada predstavlja adekvatnu obuku kadra kao i da se pojačaju mjere podizanja svijesti o štetnosti govora mržnje naročito među mladima. Mediji moraju postupati sa dužnom pažnjom pri prenošenju informacija.
„Posebno je problematičan internet prostor koji je još uvijek bez adekvatne kontrole sadržaja, i daje priliku za brojne zloupotrebe, prije svega širenja netrpeljivosti, uvreda i neprihvatljivog ponašanja“, dodao je Baković.
Šefica medijskog programa, Samra Čampara istakla je da ne postoji studija o tome koliko ljudi u Crnoj Gori znaju šta je govor mržnje i koliko su svakodnevno izloženi istom. U borbi protiv medijskog govora mržnje rješenje treba tražiti u izgradnji i razvoju profesionalnog standarda i pravila u podizanju medijske kulture i medijske pismenosti. Zatim treba raditi na jačanju medijsih institucija i njihove nezavisnosti.
Prisutnima se kroz panel temu broj jedan obratio Siniša Bejković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. On je govorio o izazovima prilikom definisanja govora mržnje i EKRI-jevoj Preporuci broj 15. o politici za borbu protiv govora mržnje. Ovom preporukom obuhvaćene su četiri ključne oblasti. Napravio je kratak osvrt na istoriju i povezao govor mržnje i uticaj kao i razmjere koje može dostići te podsjetio prisutne na jedan rezultat ove vrste uticaja kroz prijmer Holokausta.
Detaljno je predstavio značaj i uticaj koji bi trebalo da ostvari Preporuka broj 15.
Temu Panela broj dva komentarisala je panelista Valentina Pavličić, ekspertkinja i predstavnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ona je govorila o samoj praksi Evropskog suda za ljudska prava u pogledu promovisanja tolerancije i prevencije govora mržnje.
O temi samog novinarstva i govora mržnje više detalja prisutnima prenijela je Milka Tadić-Mijović, direktorica centra za istraživačko novinarstvo.
A o primjerima iz pravne prakse prisutne je informisala Vesna Alaburić, advokatica i ekspertkinja iz oblasti medijskog prava i borbe protiv govora mržnje.
