Svi zajedno bi trebalo da doprinesemo zdravoj ishrani naše djece, zaključeno je na panel diskusiji pod nazivom „Ishrana djece u vremenu loših navika“, koju je organizovalo Udruženje roditelja i NVO Cazas.
Panel diskusija je organizovana u prostorijama EU Info centra, a prisustvovali su joj i predstavnici NVO Mladiinfo Montenegro.
Kristina Mihailović, iz Udruženja roditelja, kazala je da je ova tema značajna kako za roditelje tako i za djecu. Ona je takođe istakla da je ova panel diskusija organizovana u okviru projekta koji Udruženje roditelja organizuje zajedno sa Cazasom i SOS Linijom za žene i djecu žrtve nasilja.
„To je, u stvari, projekat koji se zove ,,Help up” i poslednje dvije godine ga realizujrmo uz podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a njegov glavni cilj je jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva“, kazala je Mihailović.
Doktorka Paša Divanović, pedijatar u Domu zdravlja u Podgorici, kazala je da je ovo tema kojoj svi moramo da posvetimo mnogo više pažnje i da svi možemo uraditi mnogo više kako bi se poboljšao kvalitet ishrane naše djece.
„Zdravlje djeteta, prije svega, počinje od ishrane trudnice, preko ishrane dojilje. Udruženje roditelja je dalo veliki doprinos promociji dojenja. Ekskluzivno dojenje je kada dijete napreduje u prvih šest mjeseci, međutim, ako dijete ne doji i ne napreduje, onda već od 17. do 24. nedjelje treba uvesti dohranu“ istakla je Divanović.
Divanović je istakla da je jako važno kada dijete napuni šest mjeseci i kada već počinje da sjedi, da ga stavimo za sto za kojim ručamo, kako bi u njemu stvorili taj kult porodične atmosfere i porodičnih obroka. Roditelji se prvu godinu pridržavaju preporuka koje im se daju i djeca u tom periodu imaju normalnu težinu koja je u skladu sa njihovim uzrastom.
„Istraživanja koja smo radili u četvrtoj godini djetetovog uzrasta govore da je malo pothranjenih, oko 1,8 posto gojaznih, već tada možemo govoriti o gojaznosti čak i do 20 posto“, dodala je Divanović.
Divanović je istakla da kada su u pitanju djeca predškolskog uzrasta da rezultati nijesu na zadovoljavajućem nivou, odnosno, da imamo dosta pregojazne i gojazne djece. Razlozi za ovakvu statistiku jesu ti što se djeca ne hrane u pet obroka, nepravilnog unosa ugljenih hidrata, a djeca se ne bave fizičkom aktivnošću i ne spavaju onoliko vremena koliko bi trebalo.
„Naša beba kad se rodi spava od 18, pa čak i do 22 sata, školarci spavaju od 10 do 12 sati, a trebalo bi osam.“
Ona je dodala da je vrlo važno kvalitetno spavati i na vrijeme ići u krevet, i da djeca imaju doručak. Usljed nepoštovanja svega navedenog imamo situaciju da su djeca predškolskog uzrasta pregojazna ili gojazna prije polaska u školu.
„Imamo podatke da je u uzrastu 11 i 12 godina, 19 odsto dječaka pregojazno i gojazno, djevojčica 24 odsto, a neuhranjenih 1,8 odsto. Rezultati sistematskog pregleda pred upis u školu 2016/17. školske godine pokazali su da je 25.4 odsto pregojaznih i gojaznih dječaka, djevojčica 32,4 odsto, a neuhranjenih je samo dva odsto“.
Enisa Kujundžić, iz Instituta za javno zdravlje, istakla je da je procenat pregojazne i gojazne djece u našoj zemlji na visokom nivou. Dodala je da svi mi možemo doprinijeti da se stanje takve situacije promijeni i da roditelji treba da posvete punu pažnu kada je u pitanju ishrana djece.
„Djeca u drugom razredu su gojaznija od djece u šestom razredu“, kazala je Kujundžić.
Milica Lekić, iz Ministarstvsa prosvjete, istakla je kako će Ministarstvo učiniti sve kako bi se smanjila dostupnost nezdrave hrane u privremenim kioscima, odnosno, kioscima koji se nalaze u dvorištima škola. Pored toga, navela je da će učiniti sve kako bi se promovisao sport i našim školama i na taj način se povećalo bavljenje djece sportskim aktivnostima.