M!M na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava

Članica Mladiinfo Montenegro prisustvovala je konferenciji koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Obrazovanjem za ljudska prava“, a na temu „Kako do djelotvornog obrazovanja za ljudska prava – dileme i rješenja“. Projekat je podržala Komisija za raspodijelu djela prihoda od igara na sreću.

Cilj konferencije bio je da se kroz diskusiju i dijalog između različitih aktera društva, predstavnika institucija koje kreiraju i sprovode politike sistemskog obrazovanja mladih, prije svega na polju građanskog obrazovanja, analiziraju učinci ovog predmeta. Takođe cilj konferencije bio je da se predstave mogućnosti saradnje između neformalnog i formalnog sistema u unaprijeđenju građanske odgovornosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava i ulaganju u nenasilne pristupe životu i razvoju društva.

Konferenciju je otvorila Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a koja je istakla koliki je značaj obrazovanja za razvoj kulture ljudskih prava i aktivnog građanstva.
“Nema stvarnih iskoraka niti održivog demokratskog razvoja ni u jednom društvu bez aktivnog, svjesnog i politički obrazovanog građanina. Građanina koji zna kakvo društvu u kojem živi i stvara funkcioniše, koja su njegova prava i obaveze, i kako da svojim aktivizmom učestvuje u oblikovanju društvenih promjena”, istakla je Uljarević.

Na samom početku konferencije govorilo se značaju obrazovanja za razvoj kulture ljudskih prava i aktivnog građanstva. Na ovu temu govorio je Prof. dr Radovan Radonjić, akademik. On je podsjetio i na problem nedovoljne društvene odgovornosti: „Svako od nas bi želio bi da ima svoj pravac, ali niko od nas neće da preuzme odgovornost za pravac kormila puta kojim se kreće. U borbi za najviše i najbitnije ciljeve mi možemo biti često nedostojni i ulagivači.“ Radonjić je ukazao i da je srž mnogih naših problema koliko u obrazovnom sistemu toliko i u prožimajućim interesima, i podvukao značaj obrazovanja za demokratsko građanstvo.

Kakvo je trenutno građansko obrazovanje u Crnoj Gori, koji su to dometi i ograničenja formalnog kurikuluma, kao i obrazovanje za ljudska prava i aktivno građanstvo na univerzitetima, i potrebe učenika i studenata govorilo se u okviru prvog panela. Na ovu temu govorili su Vidosava Kašćelan, predstavnica Zavoda za školstvo Crne Gore, Prof. dr Bojka Đukanović, nacionalna koordinatorka obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo Savjeta Evrope, Almina Niković, polaznica Škole ljudskih prava CGO-a i studentkinja UDG-ja.

Da demokratija nije statičan fenomen i da obrazovni sistem ne mora biti jedina veza sa obrazovanjem, već da postoje kvalitetne NVO koje doprinose širenju kulture demokratskih vrijednosti, kao i da se na nivou Savjeta Evrope pokreću brojni programi, a da Crna Gora predstavlja pozitivan primjer države koja realizuje zadatak demokratizacije obrazovnog sistema, ukazala je Đukanović tokom svog izlaganja.

Tema drugog panela bila je “Uloga škole u razvoju vrline, vrijednosti i vještine učenika, evaluacija postignuća građanskog vaspitanja i obrazovanja i značaj neformalnog obrazovanja za inkluzivno društvo”.

Biljana Maslovarić, izvršna direktorka Pedagoškog centra Crne Gore otvorila je ovaj panel i prema njenim riječima, mora postojati obaveza pružanja mladim ljudima znanja i vještina, koje će im pomoći da nađu svoje mjesto.
„Znanje nije samo kvantum i ograničenje jednog pojma, već mora imati primjenu u svojoj suštini. Kvalitet obrazovanja zavisi od interakcije u učionici. Moramo imati obavezu da od trenutka ulaska u učionicu živimo i primjenjujemo ljudska prava i demokratiju“, ocijenila je Maslovarić.

U okviru ovog panela govorili su još i Snježana Bošković, nastavnica u OŠ «Olga Golović» iz Nikšića, Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro.

Poslednji panel Odgovornost i uloga institucija, medija i kulture u afirmaciji ljudskih prava i podsticanju društvenog aktivizma mladih, otvorila je Olivera Vukadinović, v.d. direktorka RTCG koja je podsjetila da prema podacima UN u svijetu najveći broj mladih ljudi živi u zemljama u razvoju, i postoji tendencija da se ovaj broj uvećava, u čemu veliku ulogu imaju mediji i širenje informacija.

„Društvene mreže i mediji moraju da se umrežavaju i da pomognu mladim ljudima da riješe probleme koje imaju. Društvene mreže jesu novi medij, ali bi naročito javni i lokalni emiteri morali da daju mladim ljudima prostor na kojem će pokazati svoju kreativnost i baviti se temama koje ih interesuju“ , istakla je Vukadinović.

Takođe u okviru ovog panela govorio je i Vasko Raičević, koordinator u NVO ATAK koji je istakao da su mladi ljudi zainteresovani za alternativne oblike obrazovanja o temama koje ih interesuju a koje ne postoje u formalnom obrazovnom sistemu.

Konferencija je okupila 40 učesnika, predstavnika medija, institucija, kao i zainteresovanih aktivista i aktivistkinja nevladinih organizacija i studenata.

 

Please follow and like us: